Uz stoletne šume, proplanke i padine pod narcisima, Stolovi su prepoznatljivi i po poludivljim konjima koji četiri decenije suvereno gospodare ovom planinom poviše Kraljeva.
Ono po čemu je ova planina posebno atraktivna su krda divljih konja, koja se skoro uvek mogu videti na ovoj lokaciji. Ona predstavljaju nešto po čemu je ovo područje posebno atraktivno i sve posećenije od ljubitelja prirode i ovih divnih životinja.
A tu su i planinske staze, koje pružaju poseban pogled i pravo uživanje.
Na Stolovima, planinarenje postaje čarolija koja oživljava prirodu u prolećnom ruhu. Uspon na vrhove dug 12 kilometara nudi nezaboravne poglede koji oduzimaju dah i pružaju priliku za duboko povezivanje sa prirodom. Prepoznatljiva dva vrha visine, preko 1.200 metara, dominiraju horizontom preko Ibra.
Možda vas zanima:
Fenomen crvenog bora u Srbiji: Dragulj šuma Goča i Stolova
U srcu Srbije, skriven među gustim šumama planina Goča i Stolova, raste jedinstvena vrsta drveća čija lepota i otpornost kriju brojne tajne. Iako mnogi posetioci ovih planina uživaju u prirodi, malo njih zna za značaj i posebnosti ovog prirodnog fenomena.
Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Možda vas zanima:
Fenomen crvenog bora u Srbiji: Dragulj šuma Goča i Stolova
U srcu Srbije, skriven među gustim šumama planina Goča i Stolova, raste jedinstvena vrsta drveća čija lepota i otpornost kriju brojne tajne. Iako mnogi posetioci ovih planina uživaju u prirodi, malo njih zna za značaj i posebnosti ovog prirodnog fenomena.
Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Možda vas zanima:
Fenomen crvenog bora u Srbiji: Dragulj šuma Goča i Stolova
U srcu Srbije, skriven među gustim šumama planina Goča i Stolova, raste jedinstvena vrsta drveća čija lepota i otpornost kriju brojne tajne. Iako mnogi posetioci ovih planina uživaju u prirodi, malo njih zna za značaj i posebnosti ovog prirodnog fenomena.
Žedni i namučeni divlji lepotani dočekali svoj spas: Stigla cisterna sa 12.000 litara vode na Stolove, krdo konja konačno će moći da se napoji
Tužne slike žednih konja na planini Stolovi kod Kraljeva prethodnih dana obišle su Srbiju. Krdu konja bukvalno je pretio umiranje od žeđi jer su sva dostupna izvorišta presušila. Društvenim mrežama širili su alarmantni apeli za pomoć nesrećnim životinjama, koji su ipak urodili plodom.
Planina Stolovi je većim delom pod gustom šumom i šikarom, pogotovo severne strane. Južne strane su ili ogolele ili pod pašnjacima, naročito u selu Brezna.
Šta videti i raditi na planini Stolovi?
Ovde se nalazi i tvrđava Maglič - jedno od najočuvanijih srednjovekovnih utvrđenja u Srbiji. Njena izgradnja tekla je paralelno sa obnovom manastira Žiča u poslednjim godinama 13. veka. Međutim, pojedini proučavaoci povezuju gradnju ove tvrđave sa Irinom Kantakuzin, ženom despota Đurđa Brankovića, zbog čega se i danas u narodu Maglič naziva Jerinin grad.
Paraglajding - još jedan zaštitni znak ove planine. U pitanju je rekreativno-takmičarski sport u kom uz pomoć letilice paraglajder, tako što se poleće zatrčavanjem sa padine. Kao poletišta koriste se vrhovi Kamarište i Čiker, kao i Ozren i Gliševske livade. Najposećeniji start na ovoj planini su Gliševske livade, gde ćete se letom iznad Meljanice i Kamenice opustiti u čarobnom pogledu na šume i pašnjake sa konjima. U dobrim uslovima za letenje, moguće je trajanje leta i po više sati.
Izvor: City magazin
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Komentari(0)