OVO SRPSKO SELO VRVI OD RUSKIH TURISTA Rumeni obrazi, vožnja traktorom i spokojan san su razlog njihovog dolaska

Aleksandar Stanojevic

16:01

Turizam 0

 Gostoprimstvo domaćina, sveža hrana i pre svega sloboda koju njihova deca imaju, razlozi su zbog kojih se ruski turisti sve češće opredeljuju da odmor umesto na nekim egzotičnim destinacijama provode u dragačevskim selima.

OVO SRPSKO SELO VRVI OD RUSKIH TURISTA Rumeni obrazi, vožnja traktorom i spokojan san su razlog njihovog dolaska
printscreen Agropress

 

Najpopularnija destinacija i ovog leta je živopisna i brdima okružena Gornja Kravarica. Za njih je ovo prilika da odahnu, a za njihovu decu da vide domaće životinje i nauče da voće ne rađa u supermarketima.

“Na moru sve svodi na kupanje, sunčanje, možda uveče odlazak u neki kafe. Za razliku od toga ovde smo i mi i deca pre svega slobodni. Deca se upoznaju i druže sa ljudima i vršnjacima koji beru maline, čuvaju ovce, trče po cvetnim livadama, udišu svež vazduh i jedu zdravu hranu. Ne treba nam more, nama je dovoljan i bazen. Njihovi rumeni obrazi i spokojan san su nam jasan pokazatelj da je odluka da odmor provedemo u ovom srpskom selu prava stvar”, kaže za RINU Olga Bojka iz Rusije.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

rina.rs

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Ono što ih posebno oduševljava je zdrava i sveža hrana, a naročito voće. Iz kuhinje svaki dan za ruske turiste izađe po neki domaći specijalitet a vrlo često se sprema i po neko rusko jelo.

“Oni su divni gosti, hranu spremamo tako što se sa njima dogovaramo šta žele toga dana da jedu. Uglavnom su to domaći specijaliteti jer su oni veoma otvoreni da probaju nove ukuse. Jedu dosta voća i mi se trudimo da u svakom trenutku njima budu dostupne sveže rashlađene maline, kajsije, breskve, sve ono što kod nas uspeva”, priča kuvarica „Dragačevskih vajata“ Slađana Radičević.

rina.rs

 

Ipak odmor na selu u današnje vreme ne znači samo uživanje u seoskim pejzažima, pa su se vredni domaćini potrudili da svojim gostima obezbede sve povoljnosti, pa su tu udobni i komforni apartmani i sobe, bazeni i naravno kvalitetna internet veza. Olivera Radičević glavna domaćica ovog etno domaćinstva kaže da je oduševljena posetom ruskih turista.

“Vrlo su opušteni, nisu mnogo zahtevni i sve što smo im ponudili izazvalo je oduševljenje. Hrana im se dopada, priroda, ali najviše činjenica da njihova deca mogu slobodno da trče, druže se sa domaćim životinjama, a mi se trudimo da im svaki dan osmislimo novi sadržaj”, kaže Olivera.

rina.rs

 

A najmlađi gosti u glas kažu da im se najviše dopala vožnja traktorom, radionica na kojoj su devojčice pravile venčiće za kosu od poljskog cveća a dečaci praćke, kupanje u bazenu i druženje sa životinjama.

Ono što je njihove roditelje posebno obradovalo jeste dobar apetit i rumenilo u obrazima o kome su u Moskvi mogli samo da sanjaju.

 

rina.rs

 

(Izvor: Rina.rs)

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading