NETAKNUTA PRIRODA KOJA OSTAVLJA BEZ DAHA Ovu srpsku planinu UNESCO je proglasio Rezervatom biosfere
Planina Golija nepravedno je zapostavljena planinska lepotica, međutim korona virus uputio je brojne ljubitelje netaknute prirode upravo na njene padine.
Najviša je planina jugozapadne Srbije, jer se njen vrh, Jankov kamen, nalazi na 1833 metara nadmorske visine.
Možda vas zanima:
SNEŽNI NANOSI PO NEKOLIKO METARA VISOKI Snežna mećava na Goliji, put preko planine potpuno neprohodan
Putari sa teškom mehanizacijom pokušavaju da očiste rizičnu deonicu
Možda vas zanima:
SNEŽNI NANOSI PO NEKOLIKO METARA VISOKI Snežna mećava na Goliji, put preko planine potpuno neprohodan
Putari sa teškom mehanizacijom pokušavaju da očiste rizičnu deonicu
„Golija je jedna od najšumovitijih planina u našoj zemlji, a naročito je zastupljena bukova šuma. Na ovom području specifični su klima i vetrovi, pa se ovo područje može nazvati pravom vazdušnom banjom. Sve više ljudi se odlučuje da dođu upravo na ovu planinu i tu provedu svoj odmor, jer ovde mogu uživati u nestvarnoj i nezagađenoj prirodi. U turističkom centru Odvraćenica ove godine skoro svi smeštajni trenutno su popunjeni i traži se mesto više“, rekao je za RINU, Miloje Ostojić iz TO Ivanjica.
Pruža se u dužini od 32 kilometra u obliku položenog latiničnog slova „s“, ispresecana je slivovima reka Studenica i Moravica, a zbog svog specifičnog biodiverziteta proglašena je za Park prirode, a 2001 jedan njen deo UNESCO je proglasio Rezervatom biosfere.
„Ovde rastu endemične i reliktne vrste, ali i one čiji opstanak je ugrožen. Među očuvanim prirodnim retkostima izdvaja se drvenasta vrsta planinskog Javora, a poseban floristički značaj ima i biljka zelenika koja se može naći samo na ovim prostorima. Na Goliji žive i brojne specifične vrste ptica koje su kandidovane za Crvenu knjigu ptica Srbije“, kaže Ostojić.
Pored fascinanatnih predela, ono što može da privuče brojne posetioce upravo na Goliju jeste izuzetno bogatstvo kulturno-istorijskog nasleđa. Na ovom području nalaze se manastiri stari nekoliko vekova, ali i veliki broj crkava u kojima je ispisana srpska istorija. Park prirode Golija obuhvata područje pet opština: Ivanjica (55%), Kraljevo (16%), Raška (16%), Novi Pazar (7%) i Sjenica (3%). Državni put koji se gradi na ovoj deonici, uspešno će povezati ovaj predeo i omogućiti turistima lakši dolazak na ovaj, još uvek, nebrušeni turistički dijamant Srbije.
(Izvor: Rina.rs)
Prestonica vina, poezije i umetnosti: Ovaj biser Panonske nizije morate posetiti barem jednom u životu! (FOTO)
Vršac je grad u koji ćete se zaljubiti na prvi pogled
MANASTIR BLAGOVEŠTENJE Lepota u steni za koju malo ko zna, svedoči istoriji i čeka neke bolje dane
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.
Ruku nisam mogla da pomeram, ovde sam se oporavila: Lekovite vode u Ovčar Banji, smeštena na sat i po od Beograda u prelepom delu Srbije
Ovčar Banja pored aktivnog odmora, uživanja u prirodi i zelenom pogledu, turistima pruža i lek u sastavu njenih termalnih voda koje prolaze kroz vulkanske stene, nepromenljivog sastava sa stalnim temperaturama. Dugo je čuvena voda Ovčar Banje lečila reumatske tegobe brojnim turistima, nakon decenije, ponovo je vratila svoju svrhu u vidu zdravlja.
RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika
Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.
SRPSKI KOVIN Mesto značajno za Srbe, iznenadićete se gde se nalazi, nije u Srbiji!
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
Komentari(0)