ZEMLJA RIMSKIH IMPERATORA Posle Italije, na teritoriji današnje Srbije rođeno je najviše vladara Rimskog carstva
Na teritoriji današnje Republike Srbije rođeno je 18 rimskih imperatora, što čini jednu petinu svih vladara Rimskog carstva.
Jedan od njih ostaće upamćen kao žestoki protivnik hrišćanstva, dok je drugi hrišćanstvo proglasio službenom religijom. Zajedničko im je to što su obojica rođeni na teritoriji današnje Srbije. U pitanju su Cezar i Augustus Galerius, prvi je rođen u Gamzigradu, grad u blizini Zaječara na istoku Srbije, dok je drugi vladar rođen u Nišu, gradu na jugu Srbije – car Konstantin I, zvani Konstantin Veliki.

shutterstock
Možda vas zanima:
NEMI SVEDOK BURNE ISTORIJE Carska palata u ovom srpskom gradu posvećena je majci čuvenog rimskog imperatora
Felix Romuliana je kompleks koji se nalazi u blizini Zaječara sagradio ga je car Galerije 298. godine nove ere.
CARIČIN GRAD ISPOD RADAN PLANINE Jedan od najvećih i najznačajnijih vizantijskih gradova na Balkanu i šire
Justinijan Veliki, koji je sagradio ovaj grad, jedan je od 18 rimskih vladara rođenih na tlu današnje Srbije
Možda vas zanima:
NEMI SVEDOK BURNE ISTORIJE Carska palata u ovom srpskom gradu posvećena je majci čuvenog rimskog imperatora
Felix Romuliana je kompleks koji se nalazi u blizini Zaječara sagradio ga je car Galerije 298. godine nove ere.
CARIČIN GRAD ISPOD RADAN PLANINE Jedan od najvećih i najznačajnijih vizantijskih gradova na Balkanu i šire
Justinijan Veliki, koji je sagradio ovaj grad, jedan je od 18 rimskih vladara rođenih na tlu današnje Srbije
Osim njih, na teritoriji današnje Srbije rođeni su i mnogi drugi carevi: Konstancije Hlor, Licinije, Vetranion, Trajan Decije, Aurelijan, Prob, Maksimilijan Herkul, Konstancije II, Gracijan, Jovijan, Hostilijan, Maksimin Daja, Konstancije III, Klaudije II Gotski , Flavije Valerije Sever i Justinijan.
Na teritoriji Srbije imamo carski grad (Sirmijum), prestonice provincija (Sirmijum i Viminacijum), carske rezidencije i vile (Felik Romuliana, Šarkamen, Mediana i Iustiniana Prima), u kombinaciji sa utvrđenom granicom sa mnogim gradovima, legionarskim i pomoćnim utvrđenjima ( Singidunum, Diana, Pontes, Naissus). Ove lokacije predstavljaju ogromno nasleđe iz davnina. Sve prethodno navedeno čini Srbiju jednom od centralnih tačaka Rimskog carstva kroz vekove. Posetite neka od navedenih mesta i osećajte se kao da se nalazite u Rimskom carstu.
VIMINACIUM

shutterstock
Koliko je srpsko kulturno nasleđe važno govori Viminacijum, jedan od najbolje očuvanih i najvećih gradova Rimskog carstva, na čijem su području rođeni gotovo svi rimski carevi. U vreme teritorijalnog širenja i ekonomskog procvata rimske države, Viminacijum je imao između 35ooo i 48ooo stanovnika.
Danas turisti u ovom prelepom gradu mogu potpuno uživati, počevši od Arheološkog parka, Carskog mauzoleja, pa sve do rimskog amfiteatra. Takođe, u ovom gradu pronađen je jedan od najlepših i najbolje očuvanih Hristovih monograma. Smatra se da je Konstantin Veliki to video u snu i da zbog toga dobio je bitku nakon koje je vladao celim Rimom.
U Viminaciumu otkrivena je i grobnica više klase, dodajući tome 13.500 grobnica koje su već identifikovane čini Viminacium mestom sa najvećim brojem grobnica iskopanih na teritoriji bivšeg Rimskog carstva. Takođe, otkriveno je oko 32.000 artefakata. Posetioci Viminacijuma mogu videti ostatke rimskih ulica, hramova, trgova, amfiteatra, palata, hipodroma i kupatila.
VIMINACIUM na mapi:
MEDIANA

shutterstock
Za vreme postojanja Rimskog carstva, Medijana je bila luksuzno predgrađe Naisusa, današnjeg Niša, u kom su živeli najimućniji ljudi tog perioda. Medijana je izgrađena krajem III veka i početka IV veka.
Prema istorijskim izvorima, Medijana se brzo proširila za vreme vladavine Konstantina Velikog – koji je rođen u Naisusu. Vile izgrađene u Medijani bile su raskošne i ukrašene mozaicima, dok su dvorišta obično imala fontane i skulpture bogova.
Arheolozi su otkrili vodovod u predgrađu, sistem za navodnjavanje i centar za rukotvorine. Iskopavanjem 2000. i 2007. godine pronađeni su ostaci dve crkve iz 4. veka. Osim Konstantina koje je bio redovni posetilac ovog mesta, još šest rimskih careva koristilo je Medijanu kao privremeno boravište: Konstancije, Konstan, Vetranio, Julijan, Valentinijan i Valens. Savremeni posetioci mogu videti ostatke dve rane crkve, vilu sa vrtom sa stupovima od peristila, prostoriju za prijem, dve trpezarije, ostatke kupatila i mozaike, kao i vinariju.
MEDIANA na mapi:
FELIX ROMULIANA

shutterstock
Još jedno arheološko nalazište koje vredi posetiti svakako jeste Gamzigrad odnosno Romuliana, Galerijeva palata, u blizini grada Zaječara u istočnoj Srbiji, 175 km od Beograda. Od 2007. godine nalazi se na listi UNESCO-ve svetske baštine.
Naručeno od cara Caiusa Valerija Galerija Makimianusa između kasnog 3. veka i početka 4. veka, ovo mesto je mnogo poznatije kao Felik Romuliana – nazvano po carevoj majci.
Ceo ovaj sklop je dokazao arheolozima i istoričarima da su Rimljani sa ovih prostora u Felix Romuliani uživali u čistom hedonizmu. Zbog Galerijeve opčinjenosti Dioklecijanom, Felix Romuliana u mnogim aspektima podseća na Dioklecijanovu palatu u Splitu.
Ako posetite Gamzigrad-Romuliana, videćete utvrđenja, memorijalne komplekse, bazilike, tople kupke, hramove, samu palatu koja se nalazi u severozapadnom delu kompleksa kao i tetrapillon, spomenik koji se obično podiže na mesto raskrsnice. Prema istorijskim zapisima, rimski carevi su u 4. veku to područje dali hrišćanskoj crkvi.
Tokom sledećeg veka mesto su devastirali varvari. Rimski car Justinijan I ga je oživeo, učinivši ga graničnom tvrđavom. Međutim, krajem veka ponovo su ga uništili Sloveni. Najveća zasluga za otkriće ovog mesta svakako pripada Dragoslavu Srejoviću, pokojnom arheologu koji je proveo dve decenije pokušavajući da ubedi svet da Romulijana nije bio kastrum (vojni logor) kako se pretpostavljalo, već carska palata . Godine 1993. otkrivena je i skulptura careve glave, izrađena od skupocenog egipatskog purpurnog porfira. Neki istoričari veruju da Felik Romuliana predstavlja vrhunsko dostignuće kasne antike. Značajan deo podnog mozaika sačuvan je u Zaječarskom narodnom muzeju, koji takođe vredi posetiti dok ste u okolini.
FELIX ROMULIANA na mapi:
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Komentari(0)