SPONA SADAŠNJOSTI I PROŠLOSTI Najznačajnije i najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje na području Vojvodine koje krije mnoge tajne!
Ukoliko želite da otkrijete nesumnjivo najznačajniju sponu sadašnjosti i prošlosti vojvođanskih ravnica, posetite Bač!
Tvrđava u Baču je najznačajnije i najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje na području Vojvodine. Iako se ne zna tačna godina, nastanak dela tvrđave vezuje se period između 1338. i 1342. i kralja Karla Roberta Anžujskog.
To je bilo vreme uspona cara Dušana i međusobnih srpsko-ugarskih ratnih sukoba, što je kralj Karlo naveo u jednom pismu kao opasnost i razlog za preduzimanje radova na tvrđavi u Baču. Dograđivanje i ojačavanje tvrđave trajalo je nepuna dva veka.
Možda vas zanima:
SREDNJOVEKOVNI GRAD NA VRHU STENE Danas postoje samo ostaci ovog mesta, a proglašen je za kulturno dobro Srbije (FOTO/VIDEO)
Tradicija vezuje ovaj lokalitet za vojvodu Nikolu Skobaljića, velikog junaka koji je ratovao sa Turcima Osmanlijama i nikada nije bio poražen. Ovaj čovek, po predanju, Nikola Skobaljić nije rođen, a nije ni stradao kao drugi, "obični" ljudi.
DVORAC JE BIO U RUKAMA HITLEROVOG FUNKCIONERA Herman Gering pređašnjim vlasnicima dao četiri sata da pobegnu (FOTO/VIDEO)
Na severu Banata u varošici Čoka nalaze se ostaci nekadašnjeg privrednog carstva jevrejske porodice Lederer koja je preživela holokaust i skrasila se u Južnoj Africi, gde i danas sa svojim potomcima živi Magda Lederer. Ledereri su optuženi za ratno profiterstvo
Možda vas zanima:
SREDNJOVEKOVNI GRAD NA VRHU STENE Danas postoje samo ostaci ovog mesta, a proglašen je za kulturno dobro Srbije (FOTO/VIDEO)
Tradicija vezuje ovaj lokalitet za vojvodu Nikolu Skobaljića, velikog junaka koji je ratovao sa Turcima Osmanlijama i nikada nije bio poražen. Ovaj čovek, po predanju, Nikola Skobaljić nije rođen, a nije ni stradao kao drugi, "obični" ljudi.
DVORAC JE BIO U RUKAMA HITLEROVOG FUNKCIONERA Herman Gering pređašnjim vlasnicima dao četiri sata da pobegnu (FOTO/VIDEO)
Na severu Banata u varošici Čoka nalaze se ostaci nekadašnjeg privrednog carstva jevrejske porodice Lederer koja je preživela holokaust i skrasila se u Južnoj Africi, gde i danas sa svojim potomcima živi Magda Lederer. Ledereri su optuženi za ratno profiterstvo
Osnova tvrđave je u obliku trapezoida, prilagođenog obliku terena. Na uglovima se nalazi pet isturenih odbrambenih kula, međusobno povezanih bedemom širine 2 m i visine 12 m, sa streljačkim stazama. Kule su različitih oblika i dimenzija. Posebnu pažnju privlači branič kula u kojoj možete pogledati očuvane ostatke prošlosti.
Materijalni ostaci, pronađeni tokom sistematskih arheoloških iskopavanja potvrđuju da je lokalitet na kome se nalazi srednjovekovna tvrđava u Baču sa predgrađem bio naseljen u kontinuitetu od praistorije.
Na prostoru pod temeljima vidljivih zidova postojalo je naselje iz perioda mlađeg neolita – pre šest milenijuma, koje je živelo i u bronzanom, starijem i mlađem gvozdenom dobu, a postoje indicije za praćenje Kelta i života u periodu kasne antike tokom 3. i 4. veka.
Prvi tragovi o naselju Baču potiču iz perioda cara Justinijana I, kada car pominje Bač u svom pismu iz 535. godine, u kontekstu stvaranja nove vizantijske arhiepiskopije i priključenja dela provincije Justinijane Sekunde „quae in Bacensi est civitate“.
Skoro tri veka, od kada su je 1704. godine minirali mađarski ustanici, tvrđava u Baču bila je napuštena i gotovo zaboravljena. Njene ostatke su u narednim vekovima razvukli pljačkaši umetničkog blaga, a nebriga i nemar doprineli su daljem propadanju ovog istorijskog spomenika.
Evlija Čelebija je tokom posete Baču 1665. godine zapisao između ostalog:
„To je divna tvrđava na jednom jezeru koje dobiva vodu iz Dunava, ima četvorougaoni oblik, a sva je sazidana od cigle… U ovom gradu nalazi se još jedna velika kula; to je prava kosmorama, koja je okrenuta prema jezeru. Na njoj se nalazi divno odmaralište poput carskog. To je dvorac lep kao Havernek; u njemu se sastaju svi prosvećeni i iskreni prijatelji iz grada da se odmore i razonode.“
Prema kategorizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Bačka tvrđava je proglašena za dobro od izuzetnog nacionalnog značaja. Danas je među značajnijim atrakcijama i jedini je očuvani spomenik iz srednjovekovnog perioda u Vojvodini.
Tvrđava u Baču na mapi:
RESAVSKA PEĆINA Lepotica okićena nakitom starim 45 MILIONA GODINA! Idealna za posetu u toku predstojećih praznika
Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Resavska (Divljakovačka) pećina je pećina u centralnoj Srbiji na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Spada među najveće i najlepše pećine u Srbiji. Duga je 4,5 km.
SRPSKI KOVIN Mesto značajno za Srbe, iznenadićete se gde se nalazi, nije u Srbiji!
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
Jedna od najlekovitijih planina u Srbiji, a malo ko za to zna: Na Javor dolaze astmatičari, anemični i oni sa slabim imunitetom - iz prirodne oaze odlaze preporođeni
Priprema za predstojeće praznika uveliko su počele, pa su smeštajni kapaciteti na popularnim turističkim lokacjama na zapadu Srbije skoro popunjeni. Međutim, netaknuti i nedovoljno iskorišćen turistički biser smestio se kod Ivanjice, a to je planina Javor.
Sokobanjski vazduh leči: Ako želite da odmorite i dušu i telo, ovde dođite! (FOTO)
Ja ne znam čega stvarno ima ovde, ali znam da posle 15-20 dana boravka u Sokobanji radim celu godinu u Beogradu kao preporođen, rekao je Ivo Andrić o ovom srpskom gradu
Najbolja mesta za kampovanje u Srbiji: Vodič za ljubitelje prirode
Ako tražite savršeno mesto za odmor od gradske gužve i povratak prirodi, Srbija nudi izuzetna mesta za kampovanje koja će zadovoljiti svakog avanturistu. Od planinskih predela do obala reka, evo pregleda nekoliko lokacija koje vam preporučujemo za kampovanje u ovoj prelepoj zemlji.
Komentari(0)