PROSTOR NASELJEN JOŠ U PRAISTORIJI U ovom srpskom gradu nalazio se bitan trgovački put kao značajna tačka Carigradskog druma

Aleksandar Stanojevic

09:45

Turizam 0

Opština Aleksinac se nalazi u jugoistočnoj Srbiji i pripada Nišаvskom okrugu.

PROSTOR NASELJEN JOŠ U PRAISTORIJI U ovom srpskom gradu nalazio se bitan trgovački put kao značajna tačka Carigradskog druma
Foto: wikipedia

 

Smeštena je na tromeđi Kruševca, Niša i Sokobanje i prostire se na površini od 707 kilometara kvadratnih, od čega obradivo poljoprivredno zemljište čini 65%, dok je ostalih 35% brdsko planinskog karatera.

Pored centralnog istoimenog naselja, opštinu Aleksinac čini još 71 naseljeno mesto, a prema podacima popisa iz 2011. godine, na njenoj teritoriji živi 51.863 stanovnika, najviše srpske nacionalnosti – 91,7%, a slede Romi sa 3,8%. Prosečna gustina naseljenosti iznosi oko 82 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Iako na teritoriji opštine Aleksinac postoje lokaliteti koji svedoče o nastanjenosti prostora još u praistorijsko doba, mali broj nalazišta je proučen i otkopan. Poznato je da je prostor bio nastanjen u antičkom periodu jer je na desnoj obali Južne Morave prolazio tzv. vojni put – VIA MILITARIS, a ova teritorija je pripadala proviciji Gornja Mezija. Naselja su postojala i u vreme vladavine Vizantije.

shutterstock

 

Najstariji pisani zapis o Aleksincu nalazi se u defteru za Kruševački sandžak koji datira iz 1516. godine i svedoči o njegovom poreklu iz srednjeg veka. Takozvani Carigradski drum, koji je prolazio ovom teritorijom, povezivao je Evropu sa Azijom i kroz njega su prolazile razne zavojevačke vojske, dok se stanovništvo povlačilo i sklanjalo im se sa puta. Zbog značaja i važnosti ovog druma, u XVII veku, Turci su ovde podigli tvrđavu i na taj način štitili put i njegove putnike od hajduka. U tom periodu Aleksinac je bio u usponu jer je bilo puno trgovaca koji su nosili robu iz Turske ka Evropi.

 

Kada je izbio Prvi srpski ustanak, stanovništvo je u njemu aktivno učestvovalo, a najpoznatija bitka na ovom prostoru zbila se u septembru 1806. godine, kada su Srbi izvojevali pobedu nad Turcima, pod vođstvom Stojana Cvetkovića.

U dogovoru sa knezom Milošem, Englezi su 1837. organizovali kurirsku službu koja je primala i ekspedovala poštu iz Turske i ka njoj, a prva pošta u Aleksincu otvorena je 1840. godine, da bi nakon toga proradili pivara i telegraf. Aleksinac sve više napreduje na privrednoj lestvici, sve do izbijanja Srpsko-turskih ratova 1876-78. godine.

Za vreme ovih ratova, u Aleksincu je bilo sedište štaba kneza Milana Obrenovića, a najznačajnija je bitka na Šumatovcu u kojoj su Srbi pobedili, a u svojim redovima imali su veliki broj dobrovoljaca iz čitave Evrope i Rusije.

Čitav aleksinački kraj je učestvovao i u Prvom i u Drugom svetskom ratu, a u Prvom svetskom ratu izgubio je trećinu stanovništva.

Aleksinac na mapi:

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Komentari(0)

Loading