Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Prepodobnog Mojseja Murina
Priča Mojseja Murina je filmska. Od roba do razbojnika, pa do glavnog među razbojnicima. Bio je jak i velike telesne građe, sejao je strah. Ođednom je počela da ga grize savest i ostavio je bandu i zamonašio se.
Etiopljanin rodom, i po zanimanju najpre razbojnik i vođa razbojničke družine, a po tom pokajnik i veliki podvižnik. Kao rob nekoga gospodara Mojsej pobegne i uvrsti se u razbojnike. Zbog njegove velike telesne snage i bezobzirnosti razbojnici ga izberu za svoga starešinu. Ođednom naiđe na njega griža savesti i pokajanje za nedela koja beše počinio; ostavi družinu, stupi u neki manastir i preda se potpunoj poslušnosti svome duhovniku k redu manastirskom.
Mnogo se koristio poukama sv. Makarija, Arsenija i Isidora. Docnije se povukao na bezmolvije u jednu keliju, gde se sav predao: trudu telesnom, molitvi, bdenju i Bogomisliju. Mučen demonom bluda on se ispovedi duhovniku Isidoru, i od njega dobi savet, da posti što više i ne jede do sita. No kad i to ne pomože, on po savetu starca, poče noću bditi i moliti se stojeći; potom uobičaji, da po svu noć donosi vodu starcima sa udaljenog bunara.
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Možda vas zanima:
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Ko se mača lati, od mača mora umreti – rekao je
Posle šestogodišnjeg strašnog truda, najzad ga sv. Isidor čudotvorno isceli od bludnih pomisli, maštanja i snova, navođenih na nj od demona. U starosti bi rukopoložen za sveštenika. Osnova svoj manastir i imaše 75 učenika, i požive u ovom životu 75 godina. Provide svoju smrt, i jednoga dana reče svojim učenicima da beže, jer će udariti varvari na manastir. Kada učenici i njega zvahu da beži, on reče, da on treba da pogine od nasilja, jer je i sam nekad nasilja činio po reči: koji se noža maše, od noža će poginuti (Mat. 26, 52). Pa osta sa 6 sabrata; i varvari dođoše i isekoše ih. Jedan od bratije skriven u blizini gledaše i vide 7 svetlih venaca kako se spustiše na sedmoricu mučenika.
Tropar
Kao pustinjski žitelj i u telu Anđeo i čudotvorac, pokazao si se bogonosni oče naš Mojseje. Postom, bdenjem i molitvama, nebeske darove si primio, isceljujući bolesti onih koji ti sa verom dolaze. Slava Onome koji ti je dao snagu, koji te je proslavio i koji kroz tebe daruje svima isceljenje.
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Komentari(0)