SRPSKA KULTURA U TRSTU: U prošlosti i danas, italijanski grad koji i Srbi smatraju svojim

Lepote Srbije

21:00

Kultura 1

Srpska kultura i tradicija ostavile su dubok trag u Trstu, a svedoci toga su i danas vidljivi na ulicama, fasadama i građevinama ovog italijanskog grada.

Trst
Lepote Srbije/J.J.

U periodu između 18. i 19. veka, mnogi imućni Srbi, uglavnom iz Sarajeva i Hercegovine, naselili su se u Trstu i okolini, postavši važan deo ekonomskog i društvenog života. Srpska manjina, koja je brojala značajan deo stanovništva, bila je prisutna u trgovini i brodovlasničkim poslovima.

Jedan od ključnih spomenika srpske prisutnosti u Trstu je Srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona. Ova crkva, smeštena na trgu Ponte Roso u samom centru grada, predstavlja simbol istorijskog značaja srpske zajednice i zavedena je kao kulturno dobro italijanske službe za zaštitu spomenika. Crkva je i danas mesto okupljanja Srba. Adresa crkvene opštine nalazi se u ulici Via Genova, gde se odvija duhovni i kulturni život srpske zajednice.

U vreme vladavine habsburškog cara Karla VI, Trst dobija status slobodne luke. Tada su se doselili pomorci, trgovci i zanatlije iz Hercegovine, Boke, Bosne, Dalmacije i drugih krajeva.

Istorijski uspon Srba u Trstu počinje 1751. godine, kada je Marija Terezija poveljom dozvolila izgradnju srpske crkve, osnivanje crkvene opštine i otvaranje škole. Ovo je bio početak procvata srpske zajednice, pa je Trst često bio odrednica za mnoge istaknute intelektualce i prosvetitelje poput Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Njegoša, Lukijana Mušickiog, Joakima Vujića, Matije Bana, Josifa Rajačića, Mihailo Obrenović i drugih. Srbi iz Trsta pružali su podršku Karađorđevoj borbi za oslobođenje, a njihovo zadužbinarstvo i aktivnosti ostavile su neizbrisiv trag na istoriju grada.

Jedna od najlepših palata u Trstu je Palata Gopčević, koja svedoči o bogatstvu srpskih porodica. Spiridon Gopčević, njen vlasnik, bio je prijatelj Garibaldija i predsednik srpske pravoslavne zajednice u Trstu.

Gopčevići, Kurtovići, Vučetići, Vukasovići, Rađenkovići, Ivanovići, Teodorovići, Riznići, Popovići, Tripkovići, Škuljevići su neke od srpskih značajnih porodica tog vremena. Iako nekih od ovih starih srpskih porodica više nema, građevine poput Palate Gopčević ostaju trajno svedočanstvo o uticaju koji su Srbi imali u ovom italijanskom gradu.

Film „Zajednica“ Alesija Bocera, poznatog po dokumentarcu „Trst, Jugoslavija“, prikazuje život srpske pravoslavne zajednice u Trstu, osvetljavajući svakodnevicu Srba i njihovih potomaka, koji kombinuju srpske običaje sa italijanskom kulturom.

Danas u regiji Friuli – Venecija Giulia   živi oko 10.000 Srba, od kojih je oko 4.000 u samom Trstu. Srpska pravoslavna crkva Svetog Spiridona i dalje je ključni stub zajednice, čuvajući duh i nasleđe Srba u ovom delu Italije. Iako se vreme promenilo, tragovi srpske kulture i tradicije i dalje su prisutni, podsećajući na bogatu istoriju ove zajednice.

grčko groblje

Arheološko blago Srbije skriveno u selu Hrti, dragulj za koji bi stranci dali milione: Grčko groblje upisano na prestižnu UNESCO listu Svetske baštne, ima jedinstvene ukrašene spomenike

Kultura

13:00

16 septembar, 2024

Na samo 16 kilometara od centra Prijepolja, u planinskom selu Hrti smestio se izuzetno redak arheološki dragulj. Srednjovekovno Grčko groblje podeljeno je na dva dela, a na njemu se ukupno nalazi se 81 spomenik. Ističu se po svojoj posebnoj lepoti i ukrasima, zbog čega su se od 2016. godine našli i na UNESCO listi svetske baštine.

grob

CRKVA DAJE ODGOVOR: Šta raditi s krstom i ličnim stvarima pokojnika

Kultura

11:00

16 septembar, 2024

Smrt bliske osobe jedna je od najtežih stvari koje se mogu dogoditi čoveku. Ipak, to je deo prirodnog procesa koji je neminovan, te se moramo pomiriti sa njim. Međutim, kada se to desi emocionalni šok je prevelik da bismo trezveno razmišljali, te se susrećemo sa raznim pitanjima, na koja često nemamo odgovor.

Komentari(1)

Loading
Stbin

09.09.2024 09:08

Cudi me da nisu trazili pripajanje liniji Karlobag,ogulin ,Virovitica .Zivela Velika Srbija.