Teodor Janković-Mirijevski, poznat i kao Grof od Mirijeva, bio je značajan srpski naučnik, prosvetitelj i reformator koji je imao ključnu ulogu u modernizaciji obrazovanja kako u Vojvodini (deo Habsburške Monarhije) tako i u Rusiji.
Rani život
Teodor Janković-Mirijevski rođen je 1741. godine u Sremskoj Kamenici, gradu u Habsburškoj Monarhiji.
Njegova porodica poticala je iz sela Mirijevo, nedaleko od Beograda.
Prepoznat kao inteligentno dete, poslat je na studije filozofije u Beč, gde je kasnije i ostao.
Reforme u obrazovanju
Tokom 18. veka, sve više se shvatala važnost pristupačnog obrazovanja za svu decu, bez obzira na njihov društveni status.
Teodor Janković-Mirijevski aktivno je učestvovao u obrazovnim reformama u Vojvodini.
Godine 1773. postao je direktor srpskih i rumunskih škola u Banatu (region unutar Vojvodine).
Njegovi napori rezultirali su stvaranjem Školskog ustava za pravoslavne škole 1776. godine. Ovaj ustav poslužio je kao model za škole u drugim delovima Habsburške Monarhije gde su živeli Srbi, uključujući Mađarsku, Hrvatsku i Slavoniju.
Školski ustav obuhvatao je različite aspekte obrazovanja, uključujući državni nadzor, kvalifikacije nastavnika, nastavni plan i individualnu brigu o učenicima.
Nasleđe i uticaj
Teodor Janković-Mirijevski je svojim reformama značajno povećao broj srpskih i rumunskih škola u Vojvodini.
Naglasak je stavljao na jednak pristup obrazovanju za svu decu.
Njegov rad postavio je temelje onoga što danas smatramo modernim obrazovanjem.
Školski ustav uticao je na obrazovne prakse u Habsburškoj Monarhiji i šire.
U znak priznanja za svoje doprinose, dobio je plemićku titulu od austrijske države.
Njegov uticaj se proširio čak i na Rusiju, gde je njegov ugled stigao do dvora carice Katarine II.
Iako je bio zasenjen savremenicima poput Vuka Karadžića i Dositeja Obradovića, Teodor Janković-Mirijevski ostaje važna figura u istoriji srpskog obrazovanja i prosvetiteljstva . Njegova posvećenost pristupačnom i kvalitetnom obrazovanju i danas inspiriše nastavnike i učenike.
Pročitajte još:
Noćno unošenje soli: Tihi običaj zaštite doma pred praznik
U selima Srbije, naročito pred Nikoljdan, domaćice su uveče unosile so u kuću – tiho, bez reči i bez pogleda unazad. So nije bila samo začin, već tiha molitva da kuća ostane mirna
Zašto se u kasnu jesen ne preskače voda: Običaj koji i danas poštuju stari ljudi
U selima širom Srbije, krajem novembra se poštuje pravilo koje deluje jednostavno – kad naiđeš na potok, baru ili lokvu, staneš i pređeš je, ali ne preskačeš. Jer voda pamti kad se neko ogluši o tišinu
Nije crveno slovo u kalendaru, ali mnogi slave Đurđic u novembru
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Đurđic, u znak sećanja na prenos moštiju svetog velikomučenika Georgija u novi hram.
Šta su svako jutro jeli Patrijarh Pavle, Tesla i Jerotić?
Doručak je najvažniji obrok i njemu se treba posvetiti maksimalno, to je često bilo i jedino štu su najdugovečniji Srbi jeli tokom dana.
Sveštenik Aleksandar poslao važnu poruku: Kada palite sveće, molim vas uradite OVO - tako se ŠTITITE od ZLA
Sveštenik Aleksandar Praščević dobro je znan našem narodu po važnim savetima koje nesebično daje na svojim nalozima, a sada je poručio i nešto o čemu bi valjalo svi dobro da razmisle.
Komentari(0)