Pesma “Ruse kose curo imaš” je jedna od onih pesama koja ima melodiju duboko ukorenjenu u kulturi Balkana. Veoma voljena i poznata u Srbiji, ova pesma je zapravo postala izvor nesporazuma među balkanskim narodima.
Pre 20 godina, bugarska rediteljka Adela Peeva snimila je dokumentarac pod nazivom “Čija je ova pesma”. U ovom dokumentarcu, istraživala je fenomen pesme za koju svaka država Balkana smatra da je baš njihova. Naime, pesma “Ruse kose curo imaš” je poznata u Srbiji, ali istovremeno i u drugim zemljama na Balkanu.
Evo kako se pesma “Ruse kose curo imaš” pojavljuje u različitim verzijama:
U Srbiji je ova pesma poznata i voljena kao “Ruse kose curo imaš”. Inspiraciju za ovu verziju pesme dao je Bora Stanković, a kasnije je postala popularna i kroz film “Ciganka” Vojislava Nanovića.
Turska, u Istanbulu, pesma je poznata kao “Üsküdar” i smatra se starom turskom pesmom. Priča se da je tokom razvoja turizma u Turskoj četrdesetih i pedesetih godina prošlog veka postala simbol zemlje. Turska verzija peva o nekom pisaru kojeg su žene strašno volele, a kasnije je snimljen i film inspirisan ovom pesmom.
Na ostrvu Lezbos u Grčkoj, pesma ima tekst “Izgubio sam stotinu zlatnika” i govori o predivnoj devojci koja ih je pronašla. Grci tvrde da je pesma potekla iz njihove zemlje, tačnije iz Mitilinija.
U Albaniji, pesma je pronađena u skoro sasvim drugačijem obliku. Izvodila se kao arija u Nacionalnoj operi tokom vremena Envera Hodže.
Makedonija ima svoju varijantu pesme pod nazivom “Oj Ti Paco Drenovčanke”.
Na planini Strandži u Bugarskoj, ova melodija se svake godine izvodi kako bi se odala počast palim borcima u borbi za nacionalno oslobođenje. Za Bugare, pesma nije o ljubavi i lepoti, već ima dublje značenje.
Svi su tvrdili da je pesma njihova, a pesma “Ruse kose curo imaš” nije ni bugarska, ni srpska, ni bosanska, ni makedonska, ni albanska, ni grčka. Ovo je pesma Balkana, koja svojim postojanjem opisuje život i odnose na Balkanu, gde je sve uvek puno života i ljubavi, dok balon ne pukne i dese se neki nemili događaji, a to je možda i usud balkanskih naroda.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
Komentari(0)