Verovanje u moć i simboliku prstena potiče još iz stare ere. Zahvaljujući idealnom obliku, obliku kruga, prsten je doživljavan kao predmet izvanrednih moći. Korišćen je u ritualima i za njega je vezivana specifična simbolika. Ipak, nijedan nije imao takvu moć, kao onaj najvažniji – venčani prsten.
Verovanje u moć i simboliku prstena potiče još iz stare ere. Zahvaljujući idealnom obliku, obliku kruga, prsten je doživljavan kao predmet izvanrednih moći. Korišćen je u ritualima i za njega je vezivana specifična simbolika. Ipak, nijedan nije imao takvu moć, kao onaj najvažniji – venčani prsten.
Navodno su još pećinski ljudi, da bi ukazali na međusobnu povezanost, koristili prstenje od trske. U pojedinim periodima ljudske istorije umesto burme su korišćene tračice koje su vezivane na ručni zglob, pa čak i na članak noge, kao simbol ljubavi. U starom Egiptu, su koristili neku vrstu burmi, a nosili su ih na domalom prstu leve ruke. Objašnjenje je bilo jednostavno: verovali su da od levog dlana kreće arterija koju su nazivali „ljubavni nerv“. Slično verovanje o ljubavnoj veni imali su i Grci, dok su ih kod Rimljana nosile isključivo žene.
Hrišćani su dugo odolevali ovom običaju smatrajući ga ostacima paganizma. Ipak, od 13. veka i za njih burme postaju nezaobilazan svadbeni rekvizit. Počinju da ih nose i muškarci i žene kao „jednaki pred Bogom“. Domali prst nije slučajnost. Običaj je da mladoženja uz reči „U ime Oca i Sina i Svetoga Duha“, dodiruje nevestin palac, kažiprst i srednjak, a uz „Amin“ stavlja burmu na, sledeći, domali prst.
Možda vas zanima:
Ovo je prva i jedina prava srpska burma - kad se dva prsetna spoje dobija se šajkača, a kamenje u boji zastave: Zlatar Dragan napravio remek delo, kupci dolaze iz svih delova sveta
Burme su od davnina simbol veronosti i ljubavi između budućih supružnika. Opevane u mnogim pesmama i od velike važnosti za bračne parove, burme iz jedne zlatare u Beogradu su i pravi simbol rodoljublja. Naime, zlatar Dragan Simić odlučio je da napravi jedinstvenu srpsku burmu.
Stara verovanja: Ovo pravilo o burmama nikada ne kršite, donosi lošu sreću u braku!
Burme predstavljaju simbol doživotne ljubavi, vernosti i odanosti, tako je bilo vekovima, a tako je i danas.
Možda vas zanima:
Ovo je prva i jedina prava srpska burma - kad se dva prsetna spoje dobija se šajkača, a kamenje u boji zastave: Zlatar Dragan napravio remek delo, kupci dolaze iz svih delova sveta
Burme su od davnina simbol veronosti i ljubavi između budućih supružnika. Opevane u mnogim pesmama i od velike važnosti za bračne parove, burme iz jedne zlatare u Beogradu su i pravi simbol rodoljublja. Naime, zlatar Dragan Simić odlučio je da napravi jedinstvenu srpsku burmu.
Stara verovanja: Ovo pravilo o burmama nikada ne kršite, donosi lošu sreću u braku!
Burme predstavljaju simbol doživotne ljubavi, vernosti i odanosti, tako je bilo vekovima, a tako je i danas.
Možda vas zanima:
Ovo je prva i jedina prava srpska burma - kad se dva prsetna spoje dobija se šajkača, a kamenje u boji zastave: Zlatar Dragan napravio remek delo, kupci dolaze iz svih delova sveta
Burme su od davnina simbol veronosti i ljubavi između budućih supružnika. Opevane u mnogim pesmama i od velike važnosti za bračne parove, burme iz jedne zlatare u Beogradu su i pravi simbol rodoljublja. Naime, zlatar Dragan Simić odlučio je da napravi jedinstvenu srpsku burmu.
Stara verovanja: Ovo pravilo o burmama nikada ne kršite, donosi lošu sreću u braku!
Burme predstavljaju simbol doživotne ljubavi, vernosti i odanosti, tako je bilo vekovima, a tako je i danas.
Rusi imaju krajnje specifično verovanje vezano za venčani prsten. Naime, budući da se pravi po meri, prsten savršeno odgovara domalom prstu. Ipak, ako supruga prevari muža, taj prsten više nikada neće moći da joj stoji „kao saliven“. Zanimljivo je da isto pravilo nije moglo da se primeni na muškarce.
U pravoslavlju, pa samim tim i u Srbiji, burma se nosi na desnoj ruci kao onoj koja je „glavna“ tj. dominantna ruka. Na desnom ramenu, kaže naš narod, sedi anđeo, a na levom đavo. Zato ako bi neko stavio burmu na levu ruku, đavo bi iskušavao njegovu bračnu sreću. Na levoj ruci, kod nas, burmu mogu nositi isključivo udovice.
Burme u svim narodima, pa tako i kod Srba, imaju simbolično značenje. Prsten nema ni početak ni kraj tj. simboliše večnost. Još jedan dokaz u prilog večnosti je da se burme izrađuju od plemenitih metala. Znači, pravljene su da traju što duže, po mogućstvu, zauvek. Na ovaj način jedinstvo braka i ljubavi nikada neće biti narušeno. Kod nas se i dalje često praktikuje sahranjivanje sa venčanim prstenom da bi ljubav opstala i posle smrti.
Kako je u našem narodu burma čuvar bračne sreće za nju su vezana pravila koja se moraju poštovati:
– Roditelji vam mogu pokloniti svoje burme, ali tek posle srebrne svadbe tj. posle 25. godišnjice braka. Ove burme će čuvati potomke od zla, ali se ne koriste za ponovna venčavanja.
– Veliki je baksuz izgubiti burmu i to sluti na razvod braka.
– Burma se ne daje nikome na probanje, jer vam taj neko može uzeti i bračnu sreću.
– Ove prstenje obavezno mora biti novo na venčanju, a ne neko prethodno korišćeno.
– Tokom venčanja nikako ne smete dozvoliti da vam prsten ispadne. Ovo je izuzetno loš znak koji ukazuje na smrt nekoga od supružnika ili brzi razlaz.
– Ako nakon razvoda i dalje nosite prsten, ostaćete sami zauvek.
– Mlada nikada ne treba da nosi burmu preko rukavica jer će joj to doneti suze.
Izvor: Opanak
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)