Da li za Vaskrs treba farbati paran ili neparan broj jaja?

Vaskrs je jadan od najveselijih i najsrećnijih hrišćanskih praznika koji simbolizuje povratak Isusa Hrista u život, a Veliki petak je hrišćanima najtužniji dan jer je Isus tada razapet na Golgoti.
Jaja se farbaju na Veliki petak i Veliku subotu, najčešće u crvenu boju koja simbolizuju Isusovu krv, ali i radost.
Svima je dobro poznato da je prvo jaje nazvano čuvarkuća i da ono stoji tokom cijele godine da "čuva kuću" do narednog Vaskrsa.
Možda vas zanima:

Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.

Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Možda vas zanima:

Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.

Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Možda vas zanima:

Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.

Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Svako odvoji jaja za farbanje prema sebi i svojim potrebama, ali da li ste znali da bi po tradiciji i običajima trebalo da se boji samo 33 jaja?
Broj 33 simbolizuje broj godina kada je Isus bio razapet.
Običaji datiraju od iz davnina, prenosili su se sa koljena na koljeno, ali ovaj bitan dio se negde zagubio i retko ko danas farba tačno 33 uskršnja jaja.
Ipak, treba znati i svakako se potruditi da se tradicija ispoštuje, piše "Krstarica".

Manastir Jovanje – zaboravljeno svetilište na vodi u dolini srpskih svetinja
Najtiši manastir Ovčarsko-kablarske klisure: Jovanje – svetinja kojoj se pristupa čamcem i molitvom
Isposnica Svetog Save iznad Studenice – mesto gde je nastao prvi srpski tipik
Tišina visoko iznad Studenice: U steni iz koje je proizašao srpski monaški poredak

Manastir Gornjak i isposnica Grigorija Sinaita: Tišina stene u kojoj se čula molitva
U klisuri Mlave, pod senkom litica, i dalje stoji mesto gde se Srbi učili tišini – isposnica Grigorija Sinaita, jednog od duhovnih stubova srednjovekovne Srbije

Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka

Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede
Komentari(0)