Da li za Vaskrs treba farbati paran ili neparan broj jaja?
Vaskrs je jadan od najveselijih i najsrećnijih hrišćanskih praznika koji simbolizuje povratak Isusa Hrista u život, a Veliki petak je hrišćanima najtužniji dan jer je Isus tada razapet na Golgoti.
Jaja se farbaju na Veliki petak i Veliku subotu, najčešće u crvenu boju koja simbolizuju Isusovu krv, ali i radost.
Svima je dobro poznato da je prvo jaje nazvano čuvarkuća i da ono stoji tokom cijele godine da "čuva kuću" do narednog Vaskrsa.
Možda vas zanima:
Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.
Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Možda vas zanima:
Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.
Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Možda vas zanima:
Etnolog otkriva stari srpski običaj za najradosniji hrišćanski praznik: Za Božić se sprema prase a za Vaskrs jagnje, u nekim delovima Srbije na Veliki petak se ne pali vatra i ne farbaju jaja
To je praznik nad praznicima, obeležava se povodom dana vaskrsnuća Isusa Hrista. Prethodi mu sedmonedeljni post, a svaka sedmica tog posta ima naziv.
Traže detelinu sa četiri lista, a tako ukrašeno jaje biće njihova amajlija čitave godine
Mališani iz sela Ježevica na najlepši način čuvaju srpsku tradiciju i stare običaje
Svako odvoji jaja za farbanje prema sebi i svojim potrebama, ali da li ste znali da bi po tradiciji i običajima trebalo da se boji samo 33 jaja?
Broj 33 simbolizuje broj godina kada je Isus bio razapet.
Običaji datiraju od iz davnina, prenosili su se sa koljena na koljeno, ali ovaj bitan dio se negde zagubio i retko ko danas farba tačno 33 uskršnja jaja.
Ipak, treba znati i svakako se potruditi da se tradicija ispoštuje, piše "Krstarica".
ŠTA ZNAČI KAD SE DETE KRSTI NA OSTROGU: 1 pravilo se STROGO pošuje ili će vas ODBITI, a zbog OVOG poznati tamo hrle
Krštenje u manastiru Ostrog je poseban doživljaj, a jedna žena iz Srbije podelila je svoje predivno iskustvo
NIJE IMAO NI KAP SRPSKE KRVI, ALI JE SVE ŽRTVOVAO ZA SRBIJU! Na kraju svakog ručka govorio je: Živela velika Srbija! (VIDEO)
Rođen je u Šapcu 1. marta 1891. godine u porodici imućnog jevrejskog lekara Josifa Vinavera, koji je u ovaj gradić u Mačvi došao iz Poljske i doneo rendgen aparat, pa ga učinio prvim rendgenološkim centrom na Balkanu
ZABORAVLJENI SPASILAC SRPSKE ISTORIJE: Ono što je on uradio tokom bombardovanja 6. aprila MORA DA UĐE U SVE UDŽBENIKE
Mnogo je nepravedno zaboravljenih i stradalih Srba u prošlosti. Njihova imena današnjim generacijama malo znače, a njihovi podvizi uglavnom su nepoznati ili se prepričavaju na nivou urbanih legendi. Ipak, po veličini podviga i kasnije nepravde koja mu je učinjena jedno ime se naročito ističe - ono profesora i prote Radoslava Grujića.
KAKO JE VOJVODA RADOMIR PUTNIK DOBIO SVOJE NEOBIČNO PREZIME: Nakon ovoga, prenosilo se s kolena na koleno!
O njegovoj vojničkoj karijeri zna se mnogo, ali je poreklo njegovog prezimena manje poznato
UTVRĐENJE GRADINA "Gradila ga prokleta Jerina", fascinantni prizori na vrhu Jelice
Čačak / Lučani - Na jednom od vrhova planine Jelice iznad Čačka, u ataru dragačevskog sela Grab, već stolećima nemilosrdnom zubu vremena, nadmoćnim silama prirode i ljudskom nemaru, odoleva utvrda Gradina. Uzdižući se na planinskom vrhu već zaboravljenog naselja Jeljen, ova legendama obavijena utvrda i dan-danas čuva predanje da je tu „grad gradila prokleta Jerina“, žena Đurđa Brankovića. Prvi iskop na ovom arheološkm nalazištu urađen je pre tačno 40 godina.
Komentari(0)