Tokom Drugog svetskog rata, 1942. godine, u 13 logora u Norveškoj internirano je oko 4000 Jugoslovena, od čega 3840 Srba, a od toga oko 40 logoraša iz Gornjeg Milanovca i okoline. Manje od polovine interniraca, tačnije 1660, je uspelo da izbegne smrt u nacističkim logorima, a najviše zbog pomoći domaćeg stanovništva koje im je dostavljalo hranu, lekove i druge potrepštine, a uz njihovu pomoć neki su uspeli i da pobegnu.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva, poznata i kao Norveška kuća (norv. Det norske hus), nalazi se u Gornjem Milanovcu, na istočnom ulazu u grad sa Ibarske magistrale. Ranije se zvala “Kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva”, ali je 2008. godine Jugoslovensko-norveško društvo promenilo naziv u Srpsko-norveško društvo, jer je svih devetnaest ogranaka društva iz Srbije, čime je u isto vreme izmenjen i naziv ove zgrade.
Ideja o gradnji ovog zdanja potekla je od aktivista Društva jugoslovensko-norveškog prijateljstva, koje je osnovano 9. februara 1969. u Nišu. Društvo su činili preživeli logoraši i predstavnici Norvežana koji su im pomagali.
Arhitekta Aleksandar Đokić je sredinom 80-ih godina 20. veka proveo šest meseci u Norveškoj kako bi došao do ideje kakav objekat treba graditi i da bi isti podsećao i na norvešku i srpsku kulturu.
Možda vas zanima:
Prostiraće se na 30 hektara i doprineti još većem privrednom razvoju ove opštine: Gornji Milanovac dobija novu industrijsku zonu
Domaći investitori već kupili zemljište
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Možda vas zanima:
Prostiraće se na 30 hektara i doprineti još većem privrednom razvoju ove opštine: Gornji Milanovac dobija novu industrijsku zonu
Domaći investitori već kupili zemljište
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Možda vas zanima:
Prostiraće se na 30 hektara i doprineti još većem privrednom razvoju ove opštine: Gornji Milanovac dobija novu industrijsku zonu
Domaći investitori već kupili zemljište
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Na osnovu njegovog projekta, Kuća je izgrađena i svečano otvorena krajem septembra 1987. godine. Sastoji se 90% od drveta, a ostatak je od stakla. Sva građa je isečena i obrađena u Norveškoj, a u Gornjem Milanovcu gotovi elementi su samo montirani onako kako su bili označeni brojevima.
Kuća je izgrađena od dobrovoljnih priloga koji su stizali iz cele Jugoslavije, a sredstva su takođe dali Jugoslovensko-norveško društvo (JND), opština Gornji Milanovac i GP Graditelj iz Gornjeg Milanovca (koje je izvodilo radove), a čiji je tadašnjni direktor, Živorad Bata Knežević, bio jedan od preživelih interniraca. Jedan od najvećih priloga dao je kralj Norveške, a deo radova izveden je dobrovoljnim radom učenika i studenata iz Norveške i Gornjeg Milanovca.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva je iste godine kada je sagrađena dobila Borbinu nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje, koja je u to vreme bila najznačajnija arhitektonska nagrada SFRJ. Ova jedinstvena građevina sublimira vikinški brod i staru norvešku brvnaru, simbolizujući prijateljstvo dva naroda.
Lepote Srbije su i na Instagramu, zapratite nas za još zanimljivih priča:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Komentari(0)