Tokom Drugog svetskog rata, 1942. godine, u 13 logora u Norveškoj internirano je oko 4000 Jugoslovena, od čega 3840 Srba, a od toga oko 40 logoraša iz Gornjeg Milanovca i okoline. Manje od polovine interniraca, tačnije 1660, je uspelo da izbegne smrt u nacističkim logorima, a najviše zbog pomoći domaćeg stanovništva koje im je dostavljalo hranu, lekove i druge potrepštine, a uz njihovu pomoć neki su uspeli i da pobegnu.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva, poznata i kao Norveška kuća (norv. Det norske hus), nalazi se u Gornjem Milanovcu, na istočnom ulazu u grad sa Ibarske magistrale. Ranije se zvala “Kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva”, ali je 2008. godine Jugoslovensko-norveško društvo promenilo naziv u Srpsko-norveško društvo, jer je svih devetnaest ogranaka društva iz Srbije, čime je u isto vreme izmenjen i naziv ove zgrade.
Ideja o gradnji ovog zdanja potekla je od aktivista Društva jugoslovensko-norveškog prijateljstva, koje je osnovano 9. februara 1969. u Nišu. Društvo su činili preživeli logoraši i predstavnici Norvežana koji su im pomagali.
Arhitekta Aleksandar Đokić je sredinom 80-ih godina 20. veka proveo šest meseci u Norveškoj kako bi došao do ideje kakav objekat treba graditi i da bi isti podsećao i na norvešku i srpsku kulturu.
Možda vas zanima:
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Ovako će izgledati korito reke Despotovice nakon rekonstrukcije: Spas za građane od poplava ali i sjajno mesto za rekreaciju - biće izgrađene pešačke i trim staze
Projekat vredan više od milijardu dinara
Možda vas zanima:
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Ovako će izgledati korito reke Despotovice nakon rekonstrukcije: Spas za građane od poplava ali i sjajno mesto za rekreaciju - biće izgrađene pešačke i trim staze
Projekat vredan više od milijardu dinara
Možda vas zanima:
Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.
Ovako će izgledati korito reke Despotovice nakon rekonstrukcije: Spas za građane od poplava ali i sjajno mesto za rekreaciju - biće izgrađene pešačke i trim staze
Projekat vredan više od milijardu dinara
Na osnovu njegovog projekta, Kuća je izgrađena i svečano otvorena krajem septembra 1987. godine. Sastoji se 90% od drveta, a ostatak je od stakla. Sva građa je isečena i obrađena u Norveškoj, a u Gornjem Milanovcu gotovi elementi su samo montirani onako kako su bili označeni brojevima.
Kuća je izgrađena od dobrovoljnih priloga koji su stizali iz cele Jugoslavije, a sredstva su takođe dali Jugoslovensko-norveško društvo (JND), opština Gornji Milanovac i GP Graditelj iz Gornjeg Milanovca (koje je izvodilo radove), a čiji je tadašnjni direktor, Živorad Bata Knežević, bio jedan od preživelih interniraca. Jedan od najvećih priloga dao je kralj Norveške, a deo radova izveden je dobrovoljnim radom učenika i studenata iz Norveške i Gornjeg Milanovca.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva je iste godine kada je sagrađena dobila Borbinu nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje, koja je u to vreme bila najznačajnija arhitektonska nagrada SFRJ. Ova jedinstvena građevina sublimira vikinški brod i staru norvešku brvnaru, simbolizujući prijateljstvo dva naroda.
Lepote Srbije su i na Instagramu, zapratite nas za još zanimljivih priča:
Sveštenik Aleksandar poslao važnu poruku: Kada palite sveće, molim vas uradite OVO - tako se ŠTITITE od ZLA
Sveštenik Aleksandar Praščević dobro je znan našem narodu po važnim savetima koje nesebično daje na svojim nalozima, a sada je poručio i nešto o čemu bi valjalo svi dobro da razmisle.
NIJE SAMO BELA ZABRANJENA: Ovo izbegavajte na tuđem venčanju
Kada idete na nečije venčanje, postoji određen kodeks oblačenja koji bi trebalo da ispoštujete.
Ovaj običaj na sahranama u Srbiji predstavlja veliki greh
U nekim krajevima Srbije, za pogreb su vezani brojni suvišni i štetni običaji.
DRŽAVNIK SA NAJVIŠE LAŽNIH IMENA: Kako je Broz postao Tito?
Doživotnog predsednika SFRJ u zemlji, a i svetu neodvojivo je uz ime i prezime pratio nadimak "Tito". Međutim, malo je poznato koliko je Josip Broz uopšte koristio različitih pseudonima i kako je nastalo najpoznatije.
Zašto se u manastir Ostrog nose vunene čarape?
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog. Ovo je priča o čudu, simbolici i narodnom verovanju koje traje do danas.
Komentari(0)