KAKVA RASKOŠ Muzej SPC čuva pravo blago, a MITRA ćerke proklete Jerine ima posebnu PRIČU koja će vas oduševiti!
Mitra Katarine Kantakuzine je jedan od značajnih eksponata u Muzeju Srpske pravoslavne crkve. Bio je ovo ručni rad Katarine, kćeri despota Đurđa Brankovića i vizantijske princeze Irine Kantakuzine, poznatije kao „prokleta Jerina“, po kojoj je kći nosila ime Kantakuzina.
Mitra Katarine Kantakuzine je jedan od značajnih eksponata u Muzeju Srpske pravoslavne crkve. Bio je ovo ručni rad Katarine, kćeri despota Đurđa Brankovića i vizantijske princeze Irine Kantakuzine, poznatije kao „prokleta Jerina“, po kojoj je kći nosila ime Kantakuzina.
Mitra je bila namenjena mitropolijskoj crkvi u Beogradu, posvećenoj Uspenju Presvete Bogorodice. Ne zna se tačna godina izrade, odnosno odgovor da li je mitru Kantakuzina vezla kao devojka, ili ju je radila već kao udata žena. S obzirom na to da u svom potpisu nije stavila delove imena koje je dobila nakon udaje za grofa Ulriha II Celjskog, moglo bi se pretpostaviti da je muzejska mitra njen devojački rad.
Mitra je od tamnoplave svile i ima tri dela: gornji deo, srednji široki pojas i donji deo ‒ rub sa natpisom.
Možda vas zanima:
DA LI JE PROKLETA JERINA PRAVEDNO TAKO PROZVANA Borila se za slobodu pravoslavnih robova i na sve moguće načine ih je oslobađala!
Pet vekova je narod slušajući o njoj uz gusle stekao utisak da je ona unesrećila Srbiju i svoju porodicu, a zapravo Jerina je u jednom trenutku za svoju državu žrtvovala nešto najdragocenije što je imala – svoju decu.
PRIČALO SE DA JE LJUBAVNIKE S LITICE BACALA U DRINU DA NE PRIČAJU O BLUDU: Prokleta Jerina se najviše ogrešila o SESTRU
Predanje dalje kaže da je despotica Jerina vršila ogroman pritisak na radnike, toliki da čak nije ni žalila što su mnogi izgubili živote zbog iznemoglosti gradeći tvrđave
Možda vas zanima:
DA LI JE PROKLETA JERINA PRAVEDNO TAKO PROZVANA Borila se za slobodu pravoslavnih robova i na sve moguće načine ih je oslobađala!
Pet vekova je narod slušajući o njoj uz gusle stekao utisak da je ona unesrećila Srbiju i svoju porodicu, a zapravo Jerina je u jednom trenutku za svoju državu žrtvovala nešto najdragocenije što je imala – svoju decu.
PRIČALO SE DA JE LJUBAVNIKE S LITICE BACALA U DRINU DA NE PRIČAJU O BLUDU: Prokleta Jerina se najviše ogrešila o SESTRU
Predanje dalje kaže da je despotica Jerina vršila ogroman pritisak na radnike, toliki da čak nije ni žalila što su mnogi izgubili živote zbog iznemoglosti gradeći tvrđave
Možda vas zanima:
DA LI JE PROKLETA JERINA PRAVEDNO TAKO PROZVANA Borila se za slobodu pravoslavnih robova i na sve moguće načine ih je oslobađala!
Pet vekova je narod slušajući o njoj uz gusle stekao utisak da je ona unesrećila Srbiju i svoju porodicu, a zapravo Jerina je u jednom trenutku za svoju državu žrtvovala nešto najdragocenije što je imala – svoju decu.
PRIČALO SE DA JE LJUBAVNIKE S LITICE BACALA U DRINU DA NE PRIČAJU O BLUDU: Prokleta Jerina se najviše ogrešila o SESTRU
Predanje dalje kaže da je despotica Jerina vršila ogroman pritisak na radnike, toliki da čak nije ni žalila što su mnogi izgubili živote zbog iznemoglosti gradeći tvrđave
Na donjem rubu mitre je natpis izrađen od bisernih zrna, u kome je uz molitvu i saopšten motiv zašto je mitra rađena. A motiv je bio prilog lepoti mitropolijske crkve.
Gornji deo mitre je podeljen na četiri dela. Na svakom od tih delova izvezen je zlatnim koncem krug, a u krugovima je posveta Presvetoj Bogorodici, odnosno crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, prve crkve Mitropolije beogradske. Natpis je razdeljen u četiri kruga i izrađen biserom, a glasi: „Bogorodice djevo primi ove moje darove”, pri čemu se misli na mitru. Iz krugova se širi loza sa lišćem i cvećem, izrađena svilom raznih boja i zlatnom žicom. Cveće je popunjeno svilom i biserom.
Sličan vez je i na pojasu mitre. Na njemu je izvezen natpis od bisernih zrna, razdeljen u više delova a glasi: „Ovu mitru načini gospođa Katakuzina Mitropoliji Beogradskoj”. Na donjem ‒ čeonom rubu mitre je natpis izrađen takođe od bisernih zrna, u kome je uz molitvu i saopšten motiv zašto je mitra rađena.
Natpis na mitri koji je nejasan i teško čitljiv glasi: „Gospode zavoleh lepotu doma tvojega i mesto slavljenja veličine tvoje”. Na kraju je dodala i ovo: „I nemoj da pogubiš sa nečasnim dušu moju i onih koji su od moje krvi”.
Metalni krst na vrhu nije originalan već je iz kasnijeg vremena.
Mitra je po svoj prilici bila u posedu Brankovića, koji su se nakon pada srpske države naselili u Srem i osnovali manastir Krušedol
Mitra Katarine Kantakuzine je deo bogate riznice najvrednijih relikvija srednjovekovne istorije Srbije i čuva se u Muzeju Srpske pravoslavne crkve.
Katarina Kantakuzina Branković, poznata i kao grofica Celjska, bila je značajna ličnost srpske istorije.
Katarina je bila ćerka srpskog despota Đurđa Brankovića i vizantijske princeze Irine Kantakuzine. Rođena je oko 1418/19. godine.
Udala se za nemačkog grofa Urliha II Celjskog 1434. godine. Sa udajom je dobila titulu grofice.
Kao žena jednog od najbogatijih velikaša, upravljala je brojnim gradovima, a pod njenom direktnom upravom bio je Gradec, današnji Zagreb.
Nakon što joj je muž ubijen 1456. godine, ostala je sama i neko vreme je, zahvaljujući vernim kapetanima, uspevala da sačuva posede dok joj nisu oteti, nakon čega se vratila u Osmansko carstvo, sestri Mari.
Muzej Srpske pravoslavne crkve pored ovog sadrži još mnoge značajne eksponate koji su deo bogate riznice srpske crkvene i kulturne baštine.
Ovi eksponati svedoče o duhovnom nasleđu srpskog naroda i njihovoj vezi sa pravoslavnom verom i kulturom.
Lepote Srbije su i na Instagramu, zapratite nas za još zanimljivih priča:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)