Od davnina su devojke u novu porodicu donosile miraz, stvari koje su roditelji mogli da joj kupe ili pripreme, a sa mužem su mesec dana pile vino sa medom - znate li zašto?
U mnoštvu svadbenih običaja, posebno su zanimljivi oni kojima mladenci pokušavaju da umilostive sudbinu umesto što je iskušavaju. Jedan od običaja koji je svuda zastupljen je razmena burmi između mladenaca. Ono što je manje poznato jeste odakle potiče taj običaj i kako se nekada praktikovao.
Od davnina su devojke u novu porodicu donosile miraz, stvari koje su roditelji mogli da joj kupe ili pripreme, a sa mužem su mesec dana pile vino sa medom. Znate li zašto? Pročitajte u nastavku to i još nesvakidašnjih svadbenih običaja, koji su proizašli iz narodnih verovanja.
1. Podvezica
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Nekada je na Zapadu bio običaj da se kum podvuče pod sto i skine podvezicu sa mladine noge. Drugi običaj kaže da mladoženja skida podvezicu sa mladine desne noge, baca je neoženjenim momcima i onaj koji je uhvati ima zadatak da je zubima navuče na nogu devojci koja je uhvatila bidermajer.
2. Venčanica
U srednjem veku je bila zelena, kasnije ljubičasta, plava i ponovo zelena. Bela venčanica, kao simbol nevinosti, pojavila se tek u 19. veku.
3. Medeni mesec
Ovaj pojam dolazi iz Engleske gde se punih 30 dana nakon venčanja pilo vino sa medom. Verovalo se da to paru donosi veće šanse da dobiju sina.
4. Prezime
Smatralo se nesrećnim ako se žena uda za čoveka čije prezime počinje istim slovom kao i njeno. Takođe, mlada ne treba da vežba pisanje svog novog prezimena pre venčanja. Ovo se smatra nesrećnim zbog iskušavanja sudbine.
5. Oprema
Devojka je u brak donosila kovčeg pun "toplih stvari". To su bili čaršavi, jorgani, ćebad, jastuci, vezeni stoljnjaci, peškiri, čak i kuhinjske krpe. U današnje vreme mnoge devojke su nezavisne i poseduju same svoj nameštaj i belu tehniku.
6. Burme
Ova tradicija datira još od vremena starog Egipta: muškarac je stavljao burmu na treći prst svoje mlade, jer se tada smatralo da je taj prst povezan sa srcem. Mladenci su počeli da razmenjuju burme tek u srednjem veku. Tada su se stavljale na prst desne ruke, kako pravoslavci čine i danas. Burme su simbol zajedničkog života i zakletve na vernost.
7. Cvetni buketi
U rimsko vreme buketi su se pravili od mirisnih trava koje su terale zle duhove iz budućeg doma mladenaca, dok su danas zamenjeni raskošnim aranžmanima od različitih vrsta cveća. Po izlasku sa ceremonije venčanja, mlada "nasumice" baca bidermajer neudatim devojkama. Svaka od njih se trudi da ga uhvati, jer se veruje da će ona koja uhvati bidermajer biti sledeća koja će da se uda.
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
MILAN SEKULIĆ, GRADITELJ ZGRADA „ALBANIJE" I „POLITKE": Dao je trajni doprinos izgledu Beograda
Kolekcionar Milan Sekulić, pored toga što je Beogradu zaveštao najveću privatnu zbirku ikona, ostavio je veliki trag kao graditelj.
Zašto se nekada govorilo da ne valja jesti iz okrnjenog tanjira: Narodno verovanje koje krije više od praznoverja
Na srpskoj trpezi tanjir nije bio samo za jelo – već i ogledalo kućnog reda, zdravlja i duhovnog blagostanja
Komentari(0)