Manastir Vraćevšnica je smešten u skrovitoj prirodi u blizini Gornjeg Milanovca, veoma blizu konaka kneza Miloša u Gornjoj Crnući. Ako turistički krenete u Šumadiju, nemojte preskočiti posetu ovim mestima, priroda če vas oduševiti, baš kao i istorijski značaj i lepota koja ih krasi. Pored toga, sve češće ljudi hrle manastiru Vraćevšinica jer, kako mnogi svedoče, tamo su našli lek i od najtežih bolesti!
Mati Ana Adžić, svetovno Nadežda Adžić, bila je igumanija manastira Vraćevšnica od 1949.
do 1975. godine. Njena životna priča je bila duhovno putovanje koje se ogledalo u velikoj posvećenosti veri i molitvi te humanitarnom radu, a u naše vreme Mati Ana privlači sve veći broj ljudi u manastir jer su upravo pored njenog groba uz molitvu, mnogi doživeli izlečenje.
Život Mati Ane
Mati Ana je bila kći Sretena Adžića, jednog od najpoznatijih srpskih pedagoga i osnivača
Muške učiteljske škole u Jagodini i sama veoma obrazovana.
Po odobrenju svog duhovnog oca, vladike Nikolaja Velimirovića, Mati Ana je svoju mladost posvetila vođenju dečjih hranilišta i sirotišta u izuzetno teškim uslovima koji su tada vladali. Pre Drugog svetskog rata vodila je sirotište u Bitolju, a tokom rata u Trsteniku. Od 1947. godine postaje monahinja, a potom i igumanija manastira Vraćevšnica. U njen rad bile su duboko ukorenjene hrišćanske vrline kao što su trpljenje i ljubav.
Njena posvećenost humanitarnom radu i brizi o siromašnoj deci i siročadi ostavila je trajni
trag u sećanju srpskog naroda.
Čudotvorna isceljenja
Mati Ana je u novije vreme postala poznata po čudotvornim isceljenjima koja su se dešavala vernicima na njenom grobu, pa je na klupi kraj njenog groba gotovo uvek neko ko je došao da se pomoli za zdravlje svoje i bližnjih. Ljudi sa različitim bolestima i problemima su dolazili, a njihova vera i molitve su bivali nagrađeni ozdravljenjem, tako se širila priča o Mati Ani kao isceliteljki.
Njena prisutnost u manastiru Vraćevšnica se i danas oseća.
U spomen-sobi mati Ane i njenog oca Sretena Adžića u manastiru, izloženi su njihovi lični predmeti, deo mnogobrojne prepiske, fotografije i građa, kao i izložbeni panoi koje je Muzej rudničko-takovskog kraja posvetio jednoj od najvećih duhovnih ličnosti ovog kraja.
Ako poželite da osetite duhovni mir kakav se retko sreće, da napojite dušu slikama prelepih krajolika, a istovremeno i da se upoznate sa našom bogatom istorijom, dođite u Vraćevšnicu, uvek ćete joj se vraćati!
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Evo kako su nestali srpski Pompeji na Balkanu! Grad koji je ispario u magli vekova, a Srbi i dalje žale za njim
Car Justinijan izgradio je velelepni grad u srcu Balkana, a danas od njega ostaju samo ruševine koje čuvaju duh prošlosti
TAJNA IZGUBLJENOG POKLONA: Zašto je Kraljica Marija prodavala nakit i gde je nestao njen prsten
Kraljica Marija Karađorđević (1900–1961) bila je najvoljenija srpska kraljica, poznata po skromnosti i humanosti. Otkrivamo zašto je u egzilu morala da se odrekne najvrednijeg porodičnog nakita i kako je njen dijamantski broš, poklon od Kralja Aleksandra, prodat da bi se pomoglo srpskim ratnim zarobljenicima.
BEOGRAD NA STUBOVIMA: Tajna Palate Albanija – kako je prvi soliter preživeo bombe uprkos lošem terenu i protestima
Palata Albanija, prva zgrada koja je Beogradu podarila vertikalu, dominira Terаzijama, ali malo ko zna da su Beograđani strahovali da će se urušiti. Otkrivamo zašto je cela čaršija pričala da je teren "proklet" i kako je inženjerski podvig armiranog betona spasio soliter od potpunog uništenja.
Komentari(0)