KADA JE POČELO KIĆENJE JELKE, KAKO SU NASTALI UKRASI, A KAKO ČESTITKE Da li znate odakle vode poreklo novogišnji običaji koje poštuju Srbi?
Možda ste se nekada zapitali, a evo i odgovora.

Svaki od tih običaja ima duboke korene koji sežu u prošlost.
Prva božićna čestitka
Možda vas zanima:

ŠTA OBAVEZNO URADITI 31. DECEMBRA? Ovo je 8 srpskih običaja koje treba ispoštovati poslednjeg dana u godini
Možda ovi postupci mogu da se označe kao sujeverje, ali zapravo to su samo neki od načina da se otvorite za ljubav i nova iskustva.

NAŠI STARI TO POŠTUJU CEO ŽIVOT Ove 3 stvari morate uraditi svaki dan pre 9 ujutru, a evo i zašto
Da biste ga učinili što uspešnijim, uradite sledeće.
Možda vas zanima:

ŠTA OBAVEZNO URADITI 31. DECEMBRA? Ovo je 8 srpskih običaja koje treba ispoštovati poslednjeg dana u godini
Možda ovi postupci mogu da se označe kao sujeverje, ali zapravo to su samo neki od načina da se otvorite za ljubav i nova iskustva.

NAŠI STARI TO POŠTUJU CEO ŽIVOT Ove 3 stvari morate uraditi svaki dan pre 9 ujutru, a evo i zašto
Da biste ga učinili što uspešnijim, uradite sledeće.
Možda vas zanima:

ŠTA OBAVEZNO URADITI 31. DECEMBRA? Ovo je 8 srpskih običaja koje treba ispoštovati poslednjeg dana u godini
Možda ovi postupci mogu da se označe kao sujeverje, ali zapravo to su samo neki od načina da se otvorite za ljubav i nova iskustva.

NAŠI STARI TO POŠTUJU CEO ŽIVOT Ove 3 stvari morate uraditi svaki dan pre 9 ujutru, a evo i zašto
Da biste ga učinili što uspešnijim, uradite sledeće.
Iako su praznične čestitke postojale kroz vekove, prva zabeležena božićna čestitka potiče iz Britanije. 1843. godine, Henri Kol je poslao prvu poznatu božićnu čestitku sa crtežom porodičnog okupljanja i željom za "Srećan Božić i srećnu Novu godinu", prema Viktorija i Albert muzeju.
Ukrašavanje jelke
Običaj postavljanja i ukrašavanja jelke potiče iz 16. veka u Nemačkoj. Popularizacija ovog običaja desila se u Velikoj Britaniji tokom 1840-ih, kada je princ Albert, rođen u Nemačkoj, postavio prvo poznato britansko božićno drvo u zamku Vindzor.
Upotreba lampica na jelki vuče korene iz Nemačke i datira iz 17. veka. Iako je Edvard Hiberd Džonson zaslužan za pronalazak ukrasnih sijalica, tradicija osvetljavanja jelke potiče iz Nemačke. Praksa osvetljavanja jelke tada je bila prilično opasna, s obzirom na upotrebu sveća na granama.
Pexels
Božićne čarape
Legenda kaže da su božićne čarape potekle iz Turske i datiraju iz 4. veka, iz vremena Svetog Nikole. Prema priči, Sveti Nikola je čuo za siromašnog udovca i njegove tri ćerke, pa je ubacio zlatnike u čarape devojčica koje su se sušile kraj vatre.
Smešni praznični džemperi
Smešni praznični džemperi potiču iz Kanade, gde su postali popularni u Vankuveru početkom ovog veka. Ideja "ružnih božićnih džempera" brzo se proširila na SAD, gde su postali popularni među maloprodajama koje su se specijalizovale za izradu ovakvih džempera.
Božićni kolači
Običaj pečenja božićnih kolačića ima evropske korene. Iako su kućice od medenjaka prvobitno korišćene kao ukrasi za jelke više nego kao poslastice, ideja slatkih medenjaka potiče iz prošlosti, verovatno mnogo starije nego što možemo zamisliti, prema knjizi "Zabava od starog Rima do Super Boula: Enciklopedija" iz 2008. godine.

Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.

Kralj scene i kafane – neponovljivi Zoran Radmilović
Postojao je samo jedan glumac koji je mogao da napravi predstavu od sopstvene pauze, da iz jedne rečenice napravi legendu i da publiku drži u neizvesnosti šta će izgovoriti sledeće – Zoran Radmilović. Njegova scena bila je i pozornica i kafana, a život je živeo jednako strasno u oba sveta.

Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.

Pavle Vuisić – glumac sa Save koga je Orson Vels proglasio najboljim na svetu
U svetu filma, titule se teško osvajaju, a još teže zaslužuju. Ipak, jedan skromni beogradski glumac, poznat po nepatvorenoj harizmi i osobenoj glumi, dobio je priznanje koje se retko čuje – od samog Orsona Velsa.
Komentari(0)