Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.

Pravoslavni vernici ove godine Vaskrs obeležavaju 5. maja, a prethodno se posti sedam nedelja.
Vaskršnji post ove godine počinje 18. marta (ponedeljak) i traje do nedelje 5. maja (zadnji dan posta je subota 4. maj).
Možda vas zanima:

SVE OSTAJE IZMEĐU ČLANOVA PORODICE Ovi jezivi običaji se i dalje praktikuju u Srbiji
Od subote, četvrtog decembra na RTS-u počela je da se emituje serija "Nečista krv, greh predaka". Serija prati događaje koji su se dešavali pre onih, dobro poznatih, u romanu Bore Stankovića "Nečista krv".

DANAS SE U SRBIJI SLAVI POSEBAN PRAZNIK Obavezno uradite jednu stvar za zdravlje vaših najmlađih
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik posvećen Svetom Simeonu Bogoprimcu.
Možda vas zanima:

SVE OSTAJE IZMEĐU ČLANOVA PORODICE Ovi jezivi običaji se i dalje praktikuju u Srbiji
Od subote, četvrtog decembra na RTS-u počela je da se emituje serija "Nečista krv, greh predaka". Serija prati događaje koji su se dešavali pre onih, dobro poznatih, u romanu Bore Stankovića "Nečista krv".

DANAS SE U SRBIJI SLAVI POSEBAN PRAZNIK Obavezno uradite jednu stvar za zdravlje vaših najmlađih
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik posvećen Svetom Simeonu Bogoprimcu.
Možda vas zanima:

SVE OSTAJE IZMEĐU ČLANOVA PORODICE Ovi jezivi običaji se i dalje praktikuju u Srbiji
Od subote, četvrtog decembra na RTS-u počela je da se emituje serija "Nečista krv, greh predaka". Serija prati događaje koji su se dešavali pre onih, dobro poznatih, u romanu Bore Stankovića "Nečista krv".

DANAS SE U SRBIJI SLAVI POSEBAN PRAZNIK Obavezno uradite jednu stvar za zdravlje vaših najmlađih
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik posvećen Svetom Simeonu Bogoprimcu.
Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.
Ovaj post spada u najstrože postove od sva četiri koliko ih ima tokom godine, kako po načinu ishrane, tako i po dužini trajanja. Ponedeljkom, utorkom, sredom, četvrtkom i petkom posti se na vodi, subotom i nedeljom na ulju, a na Blagovesti i na Cveti dozvoljeno je jesti ribu.
Ipak, suština posta je mnogo složenija od menija o kome se često polemiše tokom perioda posta.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)