PRAVO JE VREME DA JE ZASADITE Evo kako da sami posadite božićnu pšenicu i spremni dočekate praznike
Zašto je ovog puta ne biste posadili sami i dočekali Božić u pšenicu koja je vaših ruku delo?
Proslava Božića ne može da protekne bez česnice, sveće i, naravno, božićne pšenice, koju mnogi kupe u supermarketu u poslednjem trenutku
Zašto je ovog puta ne biste posadili sami i dočekali Božić u pšenicu koja je vaših ruku delo?
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Zašto se sadi božićna pšenica?
Prema predanju, gajenje božićne pšenice počelo je zbog roditelja Isusa Hrista.
Naime, Marija i Josif su, bežeći od Irodove vojske, sreli poljoprivrednika koji je sejao pšenicu, a Marija ga je zamolila da vojnicima kaže da su oni već prošli. Kada su se vojnici pojavili, desilo se, kažu vernici, čudo - pšenica koja inače raste mesecima odmah je izrasla i sakrila ih, a vojnici su poverovali da su oni koje gone odavno otišli, pa su odustali od potrage.
Iako je prelep praznični ukras na trpezi, božićna pšenica ima i dublje, simbolično značenje - ona predstavlja plodnost, krug života, obnovu, prosperitet i uspešnu žetvu u novoj godini.
U prošlosti se verovalo da božićna pšenica može da odredi i kakva nas žetva čeka, pa su tako vernici smatrali da će veoma gusta i visoka doneti plodnu godinu, dok će manje zelena, retka, slaba i niska označiti i neuspešnu žetvu.
Kada se sadi božićna pšenica?
Uglavnom se božićna pšenica posadi po poslednjim velikim praznicima pred Božić - ili na Svetu Varvaru (17. decembra) ili na Svetog Nikolu (19. decembra).
Postupak sađenja božićne pšenice:
- Ostavite zrna u mlakoj vodi neko vreme, pa osušite na papirnom ubrusu.
- Stavite sloj zemlje na dno činijice, pa pospite zrna pšenice. Zatim prekrijte još jednim malim slojem zemlje. Umesto zemlje može da se koristi i pamučna vata, a tada vam ne treba drugi sloj za prekrivanje zrna.
- Pospite vrlo malo vode i stavite na dobro osvetljeno mesto, koje ne sme da bude pretoplo da se ne bi osušilo.
- Zalivajte pšenicu svaki dan, jednom do dvema kašikama vode, tako da bude vlažno, ali ne i natopljeno.
Žito ošišajte kako bi bilo ravno i da bi sveća nesmetano gorela.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)