Krst od svetog maslinovog drveta iz srca Srbije otići će na Hilandar: Milovan je samouki ikonopisac
Sa puno ljubavi stvara divna dela koja obilaze svet
Pravoslavni vernici širom sveta danas proslavljaju jedan od najvećih praznika - Krstovdan, posvećen pronalaženju Hristovog krsta na mestu njegovog raspeća. Vođen upravo time ikonopisac i pirograf Milovan Kolović iz sela Bapsko polje kod Kraljeva odlučio je da na drvetu masline koje je dobio na Svetoj Gori upravo uradi jedan krst koji će kasnije darovati upravo nekom od tamošnjih manastira.
- Ovih dana radim krst na drvetu od masline koje sam dobio na Svetoj Gori. Napravio sam grubo obrise krsta, taj krst oslikavam, koji ću nakon lakiranja i osveštavanja darivati nekom od manastira na Svetoj Gori. Tehnikom pirografije ovo radim, vrelom, odnosno usijanom žicom, a na dnu krsta stavio sam kamenčiće i pesak sa svete gore u rupu koju sam zatvorio”, pojašnjava za RINU Milovan Kolović iz Bapskog Polja.
Milovan je poznat po tome što je preko noći shvatio da ima dar za ikonopisanje i odlučio da to realizuje kroz svoja dela, koja obilaze čitav svet.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
- Kao i svim ljudima na svetu, dogodi se da čovek ima neka iskušenja. Krajem decembra 2014. godine imao sam jedno ogromno iskušenje i jednog jutra sam naprasno počeo da ikonopišem. Prvim odlaskom na Svetu Goru 2015. godine dobio sam želju da ovo bude deo mog života. I Gospodu hvala što je mojim očima i rukama dao umeće i dar, do sada sam uradio oko 1000 ikona”, rekao je Milovan.
rina
Na istočnoj strani zida svog toplog doma Milovan ponosno pokazuje ikonostas rađen njegovom sopstevnom rukom.
- Između ostalih, radio sam ikonu Svete Petke, koju sam radio po želji na drvetu jasike, stavljao sam dragi kamen i pozlatu, na parčetu drveta koje sam dobio na blagoslov na Svetoj Gori na našem Hilandaru, napisao sam Isusovu molitvu i najverovatnije ću i nju da darujem. Ikona Plač Majke Božije je takođe veoma značajna, na nju sam ponosan. Ove godine u aprilu bila je na Svetoj Gori, u pet manastira na molitvama na osveštavanju. Manastir Ostrog sam skoro uradio, pretpostavljam da ću otići do te svetinje i darivati svoj rad”, zaključio je Milovan.
Ovaj čovek dokaz je da i najobičnije parče drveta koje biste možda bacili može postati pravo remek delo koje će nekome doneti mir i blagostanje.
rina
- U momentima ikonopisanja prepustim se da dam najbolje šrto ja umem, ali da sam Gospod vodi moje ruke, moje telo, moje oči. Taj mir da prenese na parče drveta, koje bi možda završilou nekom ognju, a ja oživim koliko toliko da bude u nekom domu ili nekoj svetinji - rekao je Kolović.
Milovan za izradu svojih ikona koristi samo prirodne materijale, a ono što je ključno jeste da se poznaje duša drveta na kom se radi. Ovaj samouki čovek ikonopisanjem se bavi skoro sedam godina, a njegova dela nalaze se na Hilandaru, hramu Svetog Dimitrija u Solunu, u manastiru Nikolje i Radovašnica, ali i mnogim drugim svetinjama širom zemlje i inostranstva.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)