SUTRA SLAVIMO SVETE MUČENICE MINODORU, DITRODORU I NIMFODORU: Njihova vera svima treba da bude za primer
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave svete mučenice Minodoru, Mitrodoru i Nimfodoru.

Tri su rođene sestre iz nekog mesta u Bitiniji u Aziji. Odgajane u hrišćanskom duhu, one su se povukle iz grada u pustinju, želeći da um svoj uzdignu ka Bogu i oslobode se svega lažljivog sveta i tako prožive ovaj vek u čistoti i devstvenosti, kao prave neveste Hristove.
Oni su se predali velikom trudu, postu i molitvi, dok ih Bog ne obdari darom čudotvorstva. Kada su bolesnici počeli da im dolaze na isceljenje, oni su se proslavili protiv svoje volje. Čuo je za njih i princ Fronton i odvukao ih na sud. Kada ih je ugledao, bio je zadivljen lepotom njihovih lica. Jer iako su bili veliki pustinjaci, tela su im bila suva, lica svetla, obasjana unutrašnjim mirom i Božanskom blagodaću.
Knez im se najpre polaskao i obećao da će ih poslati caru koji će ih oženiti svojim velikašima, ali kada se uverio da njegovo laskanje i obećanja nemaju efekta na ove neveste Gospoda Isusa Hrista, naredi da prvo muče Minodora, a njene sestre su ih bacile u zatvor.
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Posle silnih muka, knez povika Minodora: „Prinesi žrtvu bogovima!“ Na to mu sveta mučenica odgovori: „Zar ne vidiš da ja ne činim ništa drugo nego sebe prinosim na žrtvu Bogu svome?
„Kada je sveta Minodora izdahnula u mukama, tada je knez izveo druge dve sestre i stavio ih pored mrtve Minodore, pokazujući na nju, savetovao im je da se odreknu Hrista.
Ali pošto su ostali nepokolebljivi, on ih je i ubio u velikoj muci. U tom trenutku sa neba udari munja i ubije bezdušnog Frontona sa slugama. Tela svetih mučenika hrišćani su časno sahranili. Stradali su između 305. i 311. godine, u vreme Maksimijana Galerija i upokojili se u Hristovom Carstvu.

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)