Nisu pričali 30 godina: Bora Todorović i Seka Sablić posvađali se zbog ove kultne scene iz “Maratonaca” (FOTO)
U glumačkim krugovima se, navodno, priča da se Bora “prepustio situaciji” i dopustio sebi nešto što nije bilo predviđeno scenariom

Jedan od najboljih filmova jugoslovenske kinematografije, Maratonci trče počasni krug,
Naime, posle scene u kojoj su glavni akteri Đenka, odnosno Bora Todorović, i Kristina, koju tumači Jelisaveta Seka Sablić, doći će do svađe koja će trajati celih 30 godina.
Ako zanemarimo činjenicu da su na platnu igrali velike ljubavnike, dva barda srpskog glumišta iza kamere dugo nisu govorili.
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana

Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
Možda vas zanima:

KULTNI FILM MARATONCI Priča o Mačvaninu i pesmi iz prvog ĐENKINOG ton filma!
Pesmom Milana Timotića Bate, Srbina o kome malo znamo, dramski pisac Dušan Kovačević i reditelj Slobodan Šijan su želeli da kroz parodiju „Maratonci trče počasni krug“, odškrinu vrata jednog novog sveta.

OVO JE RAZLOG ZAŠTO JE DUŠAN KOVAČEVIĆ NAPISAO MARATONCE: Obračun sa VLAŠĆU predstavio je kao POGREBNO PREDUZEĆE
"Maratonci trče počasni krug" - crnohumorna filmska komedija iz 1982. koju je režirao Slobodan Šijan, zapravo je drama Dušana Kovačevića iz njegovih studentskih dana
U nameri da ulogu iznese što verodostojnije, Bora je umesto klasične glumačke simulacije seksa, prešao granicu profesionalizma.
U glumačkim krugovima se, navodno, priča da se Bora “prepustio situaciji” i dopustio sebi nešto što nije bilo predviđeno scenariom. To je naljutilo Seku da čak, u prvi mah, nije želela da nastavi snimanje. Ona je vrištala i vređala Todorovića, dok su reditelj i ostali na setu ostali zatečeni, jer niko nije tačno video šta se tačno desilo. Bora je pokušao da se izvini, ali Seka je ostala nepokolebljiva.
Poznato je da njih dvoje nisu bili u dobrim odnosima godinama, ali niko sa sigurnošću nije znao zbog čega.
Konačno, oni su se pomirili posle 30 godina, kada su se sreli i odlučili da je vreme da zakopaju ratne sekire. Time je okončana najduža i najbizarnija svađa u istoriji srpskog glumišta.

Od Vlakče do Pariza – put prvog srpskog pilota
U vreme kada je nebo još uvek delovalo nedostižno, narednik Mihajlo Petrović postao je prvi Srbin koji je položenu pilotsku dozvolu, otvarajući tako novo poglavlje u istoriji naše avijacije.

Od moćnog cara do slabe krune – car Dušan i Uroš Nejak
Smrt cara Dušana 20. decembra 1355. godine označila je prelomni trenutak u istoriji srpske srednjovekovne države. Na presto je došao njegov jedini sin, Stefan Uroš V, u narodu poznat kao Uroš Nejak. Period njihove smene na vlasti i Uroševe vladavine doneo je velike promene – od vrhunca moći do postepenog slabljenja carstva.

OVA ZGRADA PONOS JE BEOGRADA, IDETE PORED NJE, A NE ZNATE KAKVU KLETVU NOSI! Ona je bila POPRIŠTE krvavog rata Srba
Zgrada je na Studentskom trgu...

Opanci – od svakodnevne obuće do simbola tradicije
Od planinskih sela do varoških sokaka, opanci su vekovima bili simbol srpskog domaćinstva, rada i svakodnevice. Zanat opančara, iako danas retkost, i dalje čuva priču o umeću, strpljenju i životu koji je nekada tekao sporije, ali sa više mere.

Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Komentari(0)