Jedan od najprepoznatljivijih simbola Uskrsa su farbana jaja, koja predstavljaju izvor života i Isusovo vaskrsenje. Farbanje počinje na Veliki četvrtak, a prvo jaje se farba u crveno kao simbol Isusove krvi. To jaje, poznato kao "čuvarkuća", čuva se u kući do sledećeg Uskrsa kao znak zaštite i blagostanja.

Tradicionalno, ujutru na Uskrs, domaćinstva započinju dan crkvenom službom, nakon čega sledi razbijanje uskršnjih jaja, što je simboličan čin koji predstavlja Isusovo vaskrsenje iz groba. Ovaj običaj, poznat kao "tucanje jajima", je takmičarski i pun radosti, gde svaki član porodice bira svoje jaje i nadmeće se čija će jaja ostati cela.

Pored ovih rituala, Uskrs je takođe vreme za okupljanje porodice i prijatelja. Sto se obilato priprema sa raznovrsnim jelima, među kojima je centralno mesto zauzima uskršnji kolač, simbol zajedništva i ljubavi. Neizostavni su i specijaliteti poput pečenice, jagnjetine i raznih prolećnih salata, koji dodatno doprinose svečanosti.

U duhu uskršnjih običaja, Srbi često obilaze groblja, odajući počast precima i sećajući se onih koji više nisu s njima. Ovaj običaj, zvan "sećanje", je trenutak za izražavanje poštovanja i povezanosti sa korenima i tradicijom.

Kroz ove običaje, Uskrs u Srbiji nije samo proslava verskog praznika, već i prilika za jačanje porodičnih veza, obnavljanje zajedništva i izražavanje radosti života. Svake godine, ovim tradicionalnim ritualima, Srbi ne samo da obeležavaju Uskrs, već i čuvaju i neguju svoju kulturnu baštinu, prenoseći je novim generacijama.