NEOBIČNI I MISTERIOZNI DETALJI NA ZIDOVIMA PRAVOSLAVNIH CRKVI Ove freske niko ne može da objasni (FOTO)
Ćelavi Isus, Svetac koji podseća na psa i NLO?

Na prostorima današnje Srbije živi se već desetinama vekova. Zbog toga mnoge tajne još čekaju da budu otkrivene i objašnjene. Neke od ovih misterija kriju i mnogobrojni manastiri rasuti širom naše zemlje. Ovo su samo neke od njih…
Krilata Bogorodica i “psoglavi” svetac
Manastir Svete Bogorodice, u narodu je poznat i kao Sukovo. Nalazi se ispod brega Carev kamen, nedaleko od Pirota. Tajne i legende o njegovom nastanku sežu još u doba Rimljana kada je ovo, navodno, bilo sveto mesto. Ovaj, sadašnji manastir krije i dve izuzetno zanimljive freske, jedinstvene u hrišćanskom svetu.
Možda vas zanima:

Iza čuvenih balada stare Juge kriju se tragične istinite priče: Jedna je toliko bolna da ćete zaplakati, ova slama srce
Neke od najlepših balada stare Juge koje smo svi obožavali i pevali u glas, a i dan danas ih rado slušamo, temeljene su na istinitim događajima.

ISTORIJA DEMOKRATIJE U SRBA: Ćorave kutije i ostale izborne krađe i podvale
Strpljivi čitalac ovog štiva biće zapanjen činjenicama: istorija srpskih izbora - od onih prvih održanih po odredbama Trojičkog ustava (donetog u Kragujevcu 1869.) pa do lokalnih iz 1996 - istorija je izbornih mahinacija, policijskog terora, hapšenja, ubistava, falsifikata, neprincipijelnih koalicija, demagogije, medijskih blokada...
Možda vas zanima:

Iza čuvenih balada stare Juge kriju se tragične istinite priče: Jedna je toliko bolna da ćete zaplakati, ova slama srce
Neke od najlepših balada stare Juge koje smo svi obožavali i pevali u glas, a i dan danas ih rado slušamo, temeljene su na istinitim događajima.

ISTORIJA DEMOKRATIJE U SRBA: Ćorave kutije i ostale izborne krađe i podvale
Strpljivi čitalac ovog štiva biće zapanjen činjenicama: istorija srpskih izbora - od onih prvih održanih po odredbama Trojičkog ustava (donetog u Kragujevcu 1869.) pa do lokalnih iz 1996 - istorija je izbornih mahinacija, policijskog terora, hapšenja, ubistava, falsifikata, neprincipijelnih koalicija, demagogije, medijskih blokada...
Možda vas zanima:

Iza čuvenih balada stare Juge kriju se tragične istinite priče: Jedna je toliko bolna da ćete zaplakati, ova slama srce
Neke od najlepših balada stare Juge koje smo svi obožavali i pevali u glas, a i dan danas ih rado slušamo, temeljene su na istinitim događajima.

ISTORIJA DEMOKRATIJE U SRBA: Ćorave kutije i ostale izborne krađe i podvale
Strpljivi čitalac ovog štiva biće zapanjen činjenicama: istorija srpskih izbora - od onih prvih održanih po odredbama Trojičkog ustava (donetog u Kragujevcu 1869.) pa do lokalnih iz 1996 - istorija je izbornih mahinacija, policijskog terora, hapšenja, ubistava, falsifikata, neprincipijelnih koalicija, demagogije, medijskih blokada...
Zvuči neverovatno, ali u Sukovu se nalazi freska sveca koji je prikazan sa životinjskom glavom! U pitanju je Sveti Hristofor, a o tome odakle mu, kako neki misle magareća glava, postoje razne legende.
youtube printscreen
Jedna od njih kaže da je on poticao iz plemena ljudoždera, takozvanih “psoglavih”. U jednom ratnom pohodu, rimska vojska je naišla na ove neobične ljude, uhvatila jednog mladića i poslala ga u Rim. Tamo se mladić upoznao sa hrišćanstvom i pri krštenju dobio novo ime – Hristofor. Svojim životom i mučeničkom smrću zaslužio je status sveca. Činjenica da je jednom u svom životu bio ljudožder verovatno je zaslužna za to što je u Sukovu prokazan sa životinjskom glavom.
U istom manastiru krije se još jedna misterija – Sukovo je dom Bogorodice sa krilima!
Foto screenshot Youtube/Pi kanal
Pravila o tome ko u hrišćanskoj ikonografiji može da se prikaže sa krilima su veoma striktna – to su samo arhanđeli i Sveti Jovan Krstitelj kao onaj koji je najavio dolazak Isusa Hrista. Zbog toga je veoma čudnovato što u ovom manastiru postoji freska na kojoj krila ima i Bogorodica.
Iznad freske, međutim, postoji bledi natpis koji ovu misteriju možda malo rasvetljava. Piše: “Da nas Bogorodica svojim krilima čuva i štiti od svih napada zloga koji pokušava da nas pokoleba u našoj veri”.
Ovo nije jedini manastir u pirotskom kraju koji krije misterije.
Ćelavi Isus
Crkva Svetog Petra i Pavla, pored sela Rsovci, na Staroj planini u pećini brda Kalik, poznata je i kao pećinska crkva. U njoj se nalazi freska ćelavog Isusa, jedinstvena u pravoslavnom freskoslikarstvu!
FOTO: WIKIPEDIA/DJORDJEMARKOVIC
Nema preciznih podataka kako je ova neobična freska nastala, ali se pretpostavlja da je to bilo u vreme kneza Lazara i da su je naslikali isposnici iz Sinaja koji su boravili u pećini. U to doba, isposnice kao hramovi nisu bile podložne crkvenim kanonima o tome kako se predstavlja koji svetac, pa se veruje da su Isusa iz pećinske crkve naslikali sami isposnici i da ona zbog toga nije bila podložna izmenama i cenzuri. Ipak, zašto su gosti iz Sinaja Isusa predstavili baš ćelavog, misterija je.
Vanzemaljci iz Visokih Dečana?!
Visoki Dečani na jugu Srbije su zadužbina kralja Stefana Dečanskog i cara Dušana. Gradnja je završena 1335. a freske oko 1350. godine. Manastir se nalazi na spisku UNESKO-ve Svetske baštine zajedno sa još tri manastira SPC pod imenom “Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji“.
U obrazloženju koje je UNESKO dao 2004. godine navodi se da su freske manastira Visoki Dečani jedno od najvrednijih primera tzv. “renesanse Paleologa” u vizantijskom slikarstvu i dragocen zapis o životu u XIV veku.
Ipak, upravo jedna od ovih fresaka decenijama je predmet debata i sporenja između onih koji misle da su je upravo ona konačni dokaz da su vanzemaljci već posetili ove prostore i onih koji tvrde da je reč “samo” o umetničkoj slobodi.
Naime, tu se nalazi čuvena freska Isusovog raspeća sa dva “neidentikikovana objekta” u levom i desnom uglu. Reč je o dva neobična predmeta u obliku suza sa zracima u kojima se nalaze osobe. Zraci stvaraju utisak kretanja, pa oni koji veruju u NLO tvrde da je reč o vanzemaljskim letelicama.
Sa druge strane, istoričari umetnosti ukazuju na to da misterije nema i da su u pitanju personifikacije sunca i meseca.
Misterija je, po njihovim tvrdnjama, potekla od beogradskog časopisa “Svet” iz 1964. koji je prvi objavio fotografije “neidentifikovanih letećih objekata”. Ovo je nekako dospelo do švajcarskog kvazinaučnika i publiciste Eriha fon Denikena koji je priču proširio širom sveta.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Jovan nije imao dece, ali je sinove pokojnog brata odgajio kao svoje, 1 od njih postao čuveni pisac: Neverovatna života priča tvorca naše himne "Bože Pravde":
Pesma "Bože pravde" je nastala 1872. godine za potrebe predstave "Markova sablja", a kao inspiracija poslužila mu je "Jututunska narodna himna" Jovana Jovanovića Zmaja
Zašto je Jerotić verovao da sve bolesti potiču iz duše i uma
Vladeta Jerotić nas je svojim radom neprestano podsećao da zdravlje ne obuhvata samo fizičko stanje, već i duševno blagostanje. Smatrao je da su psihosomatske bolesti temelj gotovo svih zdravstvenih problema – od obične prehlade do najtežih oboljenja.

Crkva i njeni vernici dans slave SVETU VELIKOMUČENICU IRINU: Ove običaje obavezno ispoštujte danas i izgovorite ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi je 5. maja po crkvenom, a 18. maja po gregorijanskom kalendaru.

„MRTVA VODA“ IZ HOMOLJA: Kakva je moć legendarnih izvora koje je narod nazivao „mrtvom vodom“?
U Homoljskim planinama, oblasti poznatoj po bogatom folkloru i mističnim pričama, nalaze se posebni izvori vode koje narod vekovima naziva „mrtvom vodom“. Suprotno nazivu, ova voda smatrana je lekovitom i imala je važno mesto u tradicionalnoj narodnoj medicini, kao i u brojnim magijskim ritualima ovog kraja.

TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Komentari(0)