Obilje hrane se juče iznosilo na grobove, ali to je potpuno pogrešno: Etnolog otkriva kako bi zapravo trebalo da se obeleže Zadušnice, samo jednu stvar je neophodno poneti
Juče smo obeležavali Velike zadušnice, a za ovaj dan vezani su mnogi stari običaji koji se i dalje poštuju
Velike ili zimske zadušnice su najveće i najznačajnje, jer se obeležavaju pred sam početak Vaskršnjeg posta. Datum je promenjiv, ali mahom "padaju" u februaru.
- U srpskom narodu postoje običaji da se na ovaj dan izlazi na grobove predaka i iznosi hrana. To je jako pogrešno, ali je to toliko ukorenjeno u srpskoj kulturi pa su i sveštenici prećutno reagovali na ovu pojavu. Ono što jedino potrebno odneti na grobove jesu sveća, vino i žito koje se prinosi za žrtve preminulih, rekla je za RINU etnolog Snežana Ašanin.
Rina
Ona dodaje da se na Zadušnice pšenica nosi u crkvu, u kojoj će sveštenik da osvešta, prelije vinom koje je simbol Hristove krvi i naravno neophodna je upaljena sveća koja je simbol večne svetlosti za naše preminule.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Rina
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Stižu ZIMSKE ZADUŠNICE - Sveštenik navodi šta treba izbegavati na groblju, a najbitnija je iskrena molitva
Slede Velike zimske zadušnice, koje se posvećuju dušama upokojenih i donose im mir 22. februara.
- Ono što je najvažnije jeste da se priprema žito, u narodnu poznato kao koljivo koje se prilaže za duše mrtvih, i zato to zrno pšenice predstavlja žrtvu, a zatim i rađanje novog života i upravo to je taj beskrajni krug, kaže etnolog.
Rina
Pored zimskih, postoje zadušnice ispred Trojica, imamo Miholjske i Mitrovske zadušnice. Ovaj praznik se obavezno obeležava subotom jer je to na neki način i dan mrtvih i dan kada se sećamo preminulih.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)