NIJE PIO VODU ČITAVIH 30 DANA: Ivan iz Užica jedini Srbin i Balkanac koji je postao član južnoameričkog plemena Javanava
Živeo je u maloj kolibici u šumama Amazonije
Koliko puta ste pomislili da bi rado spakovali kofere, napustili sve i otišli da živite u neku egzotičnu zemlju. Ivan Nikitović iz Užica (39) jedan je od retkih koji je to učinio. Kuvar po struci, ali od malena zaljubljen u herbalizam upoznao je mnoge evropske i svetske kutlture, ali je sticajem životnih okolnosti otišao u Južnu Ameriku i postao član tamošnjeg plemena Javanava. Ipak, da bi se zvao jednim od njih Ivan je morao da prođe izuzetno rigornoznu i za mnoge neizdrživu dijetu. Mesec dana proveo je u šumama Amazonije u maloj kolibi, hranu je jeo vrlo malo a vodu uopšte nije pio.
"Nekada je dijeta kojom su se članovi implementirali u zajednicu trajala godinu dana, međutim sada su to smanjili na mesec. Dobijete samo krevet, stolicu i toalet. U tom periodu vrlo malo jedete, a umesto vode pije se tečnost koja se dobije mešanjem soka njihove dve lokalne biljke, juke u narandžastog kukuruza, zove se mama i pije se vekovima kod njih tokom tih dijeta. Ukus nije nimalo prijatan, ne gasi žeđ ali je dovoljna samo da preživite. Na taj način pokazujete snagu nad samim sobom, spremnost da se izborite sa izazovima i sposobnost da ne padnete pod uticaj straha i prekršite dijetu. Kad sve to izdržite, onda ste zaslužili da budete deo plemena Javanava, rekao je Ivan za RINU.
Rina
Jedini je Srbin, ali i Balkanac kome je to pošlo za rukom. Ovo iskustvo pomoglo mu je da bude mentalno jači, da gospodari svojim umomom i da shvati koliko je važno pomagati drugima. Pleme Javanava broji od 1000 do 1300 članova, a žive na samoj granici između Perua i Bolivije. Bili su tipično pleme lovaca, ali poslednjih godina primaju "bele" ljude u svoje redove, smatrajući ih saveznicima mimo svojih granica.
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
Rina
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
Možda vas zanima:
Grnčarska prestonica Balkana – Tajna posebnog ukusa jela iz Zlakuse
Na samo desetak kilometara od Užica, na putu ka Požegi, nalazi se selo Zlakusa – malo mesto koje je postalo svetski poznato po svom grnčarstvu, jedinstvenom zanatu koji se u ovom kraju neguje vekovima. Pored čuvenih posuda, Zlakusa krije i zanimljivu istoriju, legende i manifestacije koje ga izdvajaju na kulturnoj mapi Srbije.
Baka Radmila iz Ponikava kod Užica napunila 100 godina : Od hajdučkih vremena do današnjih dana
U selu Ponikve nadomak Užica, baka Radmila Panović oduvala je stotu svećicu na torti, okružena svojom porodicom. Iako vreme ostavlja tragove, njen osmeh, bistar um i vedar duh pokazuju da se mladost može nositi i u srcu.
"Dobio sam priliku da upoznajem i istražujem sve njihove lokalne biljke koje imaju ogroman značaj za ljudsko zdravlje. To su autohtone vrste koje one koriste za lečenje, ishranu i higijenu već vekovima. Medicina iz džungle jednom rečju bi se mogla nazvati čudesnom ili svetom. Kroz moj blog curandero.love koji sam pokrenuo upravo želim da prikažem sav taj značaj, približim kulturu plemenskih zajednica našem svetu, njihove običaje, kulturu i svakodnevnicu", priča Ivan.
Rina
Članovi plemena Javanava žive u ograđenom naselju nazvanm "šabon", u sredini se nalazi velika vatra koju koriste svi članovi a oko nje su u krug postavljene povezane kolibe. Muškarci u plemenu imaju najteže zadatke, idu u lov lože vatru i dovlače drva, a žene skupljaju biljke i prave čajeve. Deca i stari imaju lakše zadatke. Ivan dodaje da iako su ranija verovanja bila da su članovi plemena dilji i jedu jedni druge, vremena su se ipak promenila, pa su sada plemenkse zajednice mnogo pitomije.
Rina
"Ranije su za njih beli ljudi bili kao duhovi, a ako bi neko ušao u njihovu teritoriju bivao bi u opasnosti. Sada je to drugačije, otvoreni su za nove članove. Na svakoj kućici imaju satelitski tanjir, imaju mobilne telefone, društvene mreže. Jako su kulturni i fini. Kad su videli kako izgleda grad i život napolju mnogi mladi ljudi su poželi da napuste pleme, stoga sada radije i primaju ljude u svoje redove i naselje. U plemenu sam naučio kako nema nikakvih podela, a svi su kao braća i sestre", kaže ovaj Užičanin.
Rina
Za sada je jedini iz Srbije član ovog južnoameričkog plemena, ali se nada da će se kroz spoznaju kako žive i šta rade još neko sa ovih prostora odvažiti na ovaj njegov korak.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici. Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Komentari(0)