NEKOME JE "DEMODE", ALI NE I NJEMU Stefan je jedan od retkih koji svira stari instrument i tako čuva srpsku tradiciju, omiljene su mu pesme o Kosovu
Koliko je ovaj instrument bio važan našim precima možda i najbolje pokazuju i stihovi "Ima dana kad se razočaram, uzmem gusle pa se razgovaram. Kad mi one na krilu zaječe, svake se bolesti leče".
Tonovi zbog kojih se koža naježi i reči zbog kojih neretko zaigra i suza u oku. Gusle vekovima čuvaju srpsku narodnu tradiciju, a pevanje uz njih svrstano je i na reprezentativnu Uneskovu listu kulturnog nematerijalnog nasleđa. Nekada je svako domaćinstvo imalo po jedne gusle, a tokom zimskih meseci meštani udaljenih sela su se uz njih okupljali i najbolje družili. Sa modernim vremenima, gusle kao da su pale u drugi plan i postale "demode". Međutim, ostalo je još hrabrih entuzijasta koji žele da otrgnu ovaj tradicionalni instrument od zaborava. Stefan Tomić ima 14 godina i njegov hobi je sviranje i pevanje upravo uz gusle.
"Slučajno sam pronašao stare gusle odbačene na tavanu. Kad sam se uputio u to šta taj instrument predstavlja za naš narod, nisam hteo da i dalje propadaju već sam odlučio da ih naučim svirati. Učio sam malo preko jutjuba, ali vrlo malo ima takvih tutorijala. Tata mi je pomogao u mojoj nameri i krenuo sam na časove, mislio je da će ta moja želja kratko potrajati, ali ja sam ostao dosledan. Na početku je bilo teško, jer možda deluju jednostavne, ali jako je zahtevno svirati i pevati uz gusle", kaže Stefan za RINU.
Iako mlad, ovaj dečak, pravi je čuvar srpske tradicije. Omiljene pesme za izvođenje su mu one koje pričaju o borbi našeg naroda kroz istoriju. Najviše ga, kako kaže, fascinira Kosovski boj, pa stoga najčešća peva upravo o junacima poput Miloša Obilića i cara Lazara. Činjenica da njegovi vršnjaci mahom slušaju drugu vrstu muzike nije ga pokolebala i ostao je veran svojim korenima.
Možda vas zanima:
Najveća užička atrakcija otvorena za praznike: Tvrđava sagrađena na litici sa koje se pruža veličanstven pogled na grad na Đetinji
Najveća turistička atrkacija u Užicu tvrđava Stari grad svoja vrata otvoriće za sve posetioce i tokom praznika. Trvrđava će za goste biti otvorena 1. i 2. januara u terminu od 11 do 16 časova, a tvrđava neće biti otvorena za posete 3. januara.
Bivša kasarna u užičkom Krčagovu postaje najveći Trening centar za dualno obrazovanje
Prostiraće se na 2.000 kvadrata i biti od velikog značaja za učenike
Možda vas zanima:
Najveća užička atrakcija otvorena za praznike: Tvrđava sagrađena na litici sa koje se pruža veličanstven pogled na grad na Đetinji
Najveća turistička atrkacija u Užicu tvrđava Stari grad svoja vrata otvoriće za sve posetioce i tokom praznika. Trvrđava će za goste biti otvorena 1. i 2. januara u terminu od 11 do 16 časova, a tvrđava neće biti otvorena za posete 3. januara.
Bivša kasarna u užičkom Krčagovu postaje najveći Trening centar za dualno obrazovanje
Prostiraće se na 2.000 kvadrata i biti od velikog značaja za učenike
Možda vas zanima:
Najveća užička atrakcija otvorena za praznike: Tvrđava sagrađena na litici sa koje se pruža veličanstven pogled na grad na Đetinji
Najveća turistička atrkacija u Užicu tvrđava Stari grad svoja vrata otvoriće za sve posetioce i tokom praznika. Trvrđava će za goste biti otvorena 1. i 2. januara u terminu od 11 do 16 časova, a tvrđava neće biti otvorena za posete 3. januara.
Bivša kasarna u užičkom Krčagovu postaje najveći Trening centar za dualno obrazovanje
Prostiraće se na 2.000 kvadrata i biti od velikog značaja za učenike
"Kad sam drugarima rekao šta sviram i pevam, iskreno očekivao sam blagi podsmeh. Ali, nasuprot tome, dobio sam podršku i razumevenje. Dešava se kad idem na neku slavu ili rođendan da mi traže da ponesem gusle i tako se uz pesmu družimo. Takođe, ponesem ih često u školu kad učimo neke epske pesme, na srpskom ili muzičkom", kaže ovaj učenik osmog razreda.
Stefan obećava da ovaj instrument neće zapostaviti ni u godinama koje dolaze, već će se truditi da i dalje na svoj način pronosi slavu gusala u kraju u kom živi. Do sada je ostvario uspehe i na brojnim takmičenjima.
"Volim da se obučem u narodnu nošnju, obujem opanke, stavim šajkaču na glavu i zasviram. To sam jednostavno ja, zato se na mojim guslama neće nikad skupljati prašina", bio je jasan.
Udruženje "Pravo u žicu" dovelo preko 100 guslara u Užice
Od samog početka Stefan je član Udruženja za očuvanje narodne tradicije iz Užica "Pravo u žicu" u okviru kog radi jedinstvena škola za guslanje, gde se prvim tonovima uče deca, ali i odrasli. Udružnje broji oko 30 aktivnih članova, a nekoliko njih redovno nastupa i učestvuje na takmičenjima.
"U našem udruženju smo svi kao jedan, jer kao pojedinci naša borba za očuvanje svega onoga što sa sobom nose gusle bila bi uzaludna. Negujemo duh zajedništva i tradicije, okupljamo omladinu koja se na ovaj način uči i srpskoj istoriji, ali imamo i starije članove koji ranije nisu imali priliku da nauče guslati, a vole tu vrtu muziciranja. Mi smo nakon 40 godina vratili gusle u Užice, jer se one u gradu na Đetinji nisu čule upravo te četiri decenije. Upeli smo ove godine da uz pomoć Ministarstva kulture i lokalne samouprave organizujemo Republičko takmičnje u guslanju, na kom je učestvovalo preko 100 guslara iz čitave Srbije. Mi kroz naš rad ne čuvamo samo gusle od zaborava, već u druge elemente srpske tradicije poput narodne nošnje i etno pevanja", izjavila je Ivana Ivanović koordinator Udruženja "Pravo u žicu".
Inače, gusle ne poznaju note i zato su jedan od najjednostavnijih instrumenta, ali zato glas pevača mora da se uskladi sa tonom, a sviranje mora biti ravnomerno sa stihovima. Najbolje gusle prave se od planinskog javora, za njih je dokazano da daju najbolji zvuk. Kako kažu majstori, nije ih teško napraviti, a vrlo je važno koji simbol staviti na kraju, pa se na vrhu često može videti orao koji simbolizuje srpstvo i pobedu. Koliko je ovaj instrument bio važan našim precima možda i najbolje pokazuju i stihovi "Ima dana kad se razočaram, uzmem gusle pa se razgovaram. Kad mi one na krilu zaječe, svake se bolesti leče".
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
TRAGIČNA SUDBINA LUNJEVICA Deda po ocu Kraljice Drage je bio moćan a nesrećan, zla kob je pratila celu porodicu
Svome milom dedi Nikoli Milićeviću Lunjevici (1767.-1842.), njegova unuka Draga, kraljica Srbije, avgusta 1902. – epitaf je nad kriptom ovog vojvode u manastirskoj crkvi Svetog Arhangela Gavrila, ispisan devet meseci pre ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage.
DANAS JE SVETI AGAPIJE: Evo šta treba da uradite da biste spoznali PRAVU LJUBAV
Svetac koji se slavi na današnji dan uči nas šta su iskrene emocije
NIJE PO ĆOPIĆU! Kako je Brankov most dobio ime i zašto je poznat po samoubistvima
Brankov most poznat je još i kao Most bratstva i jedinstva, jer se tako zvanično zvao za vreme socijalizma. Ipak, u našem narodu ustaljeniji je naziv Brankov most.
ZAŠTO ŽENA VUKA KARADŽIĆA NIKAD NIJE ŽELELA DA KROČI U SRBIJU: U jednom pismu, Ana je sve otkrila!
Žena Vuka Karadžića nije imala lepo mišljenje o Srbima
VERNIKE MUČI PITANJE DA LI MOGU IMATI INTIMNE ODNOSE TOKOM NAJSTROŽEG VASKRŠNJEG POSTA: Apostol Pavle imao JASAN odgovor
Postoje brojne dileme među ljudima oko pravila kojih se moramo pridržavati tokom posta, posebno tokom Vaskršnjeg, koji se smatra najstrožim.
Komentari(0)