PRAVILNIJE JE – Kuku Lele! Kako se naselio ovaj stari narodni izraz jadikovanja i tugovanja u naš jezik?
Kuku lele nije izraz koji je u modi, možda se može reći da polako odumire.

Šteta, to je veoma stari narodni izraz jadikovanja i tugovanja.
A koristio ga je i čika Jova Zmaj, da se podsetimo Gaše:
Gašo, Gašo, tužan Gašo,
šta će s tobom biti?
Gaša j’ mnogo započinjo,
a nijedno ne dočinjo.
E tako su leta prošla,
Gaši starost došla.
Sad gladuje i jauče,
plače, viče, huče:
“O mladosti, lepo doba,
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Možda vas zanima:


Zašto se u narodu od davnina kaže - biti zdrav k'o dren?
Dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. Posebno valja istaći da je svaki deo ove biljke lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice
Zvuči pomalo onomatopejski i deluje kao da i nema nekog posebnog značenja. Da li je baš tako?
Pre nego što krenemo u susret odgovoru na ovo pitanje, da vas pitamo još nešto – da li ste upoznati sa radom Aleksandre Bajić, recimo Slovenski bogovi na Balkanu?
Shutterstock
Pravilnije je – Kuku Lele!
Lela je ime stare slovenske boginje, poznatija nam je verovatno kao Lada, boginja proleća ili leta u zavisnosti od tumačenja.
U knjizi ćete pronaći objašnjenje na str. 29:
Lela – Lelija, Ljelja, Lada , boginja leta i šume, pandan grčkoj Artemidi i rimskoj Dijani… (a možda je i pandan boginji Demetri)
Aleksandra Bajić je pronalazi u toponimima – planina Lelija, manastir Lelić, a kod Vlaha odgovara šumskoj majci poznatoj pod imenom Mumma Paduri.
Lela je boginja, kojoj se u molitvi obraćaju isključivo žene i to kada dođe do neke nevolje.
Lela nije boginja nalik strogrčkim ili starorimskim bogovima, ona ne živi na nekom posebnom mestu kao što je na primer Olimp. Lela živi u šumi, ona je sama šuma.
I zato joj se žene u nevolji obraćaju sa Lelo – sestro ili Lelo – majko, u zavisnosti kom starosnom dobu pripadaju.
I naravno devojke i žene se mole Leli, traže pomoć. Nekad Lela pomogne a nekada ne! Pa eto nama i objašnjenja izraza. Ovako nekako je to nekadavno moglo da glasi: Kuku Lelo sestro (majko), pomozi!
Sećanja su nam ostala zapletena u tamnim hodnicima prošlosti, šta još dodati sem možda da se obratimo staroslovenskoj boginji Leli za pomoć: Kuku Lelo, daj nam pameti!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Jovan nije imao dece, ali je sinove pokojnog brata odgajio kao svoje, 1 od njih postao čuveni pisac: Neverovatna života priča tvorca naše himne "Bože Pravde":
Pesma "Bože pravde" je nastala 1872. godine za potrebe predstave "Markova sablja", a kao inspiracija poslužila mu je "Jututunska narodna himna" Jovana Jovanovića Zmaja
Zašto je Jerotić verovao da sve bolesti potiču iz duše i uma
Vladeta Jerotić nas je svojim radom neprestano podsećao da zdravlje ne obuhvata samo fizičko stanje, već i duševno blagostanje. Smatrao je da su psihosomatske bolesti temelj gotovo svih zdravstvenih problema – od obične prehlade do najtežih oboljenja.

Crkva i njeni vernici dans slave SVETU VELIKOMUČENICU IRINU: Ove običaje obavezno ispoštujte danas i izgovorite ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi je 5. maja po crkvenom, a 18. maja po gregorijanskom kalendaru.

„MRTVA VODA“ IZ HOMOLJA: Kakva je moć legendarnih izvora koje je narod nazivao „mrtvom vodom“?
U Homoljskim planinama, oblasti poznatoj po bogatom folkloru i mističnim pričama, nalaze se posebni izvori vode koje narod vekovima naziva „mrtvom vodom“. Suprotno nazivu, ova voda smatrana je lekovitom i imala je važno mesto u tradicionalnoj narodnoj medicini, kao i u brojnim magijskim ritualima ovog kraja.

TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Komentari(0)