Šljivovica jeste nadaleko čuvena, ali nije najstarija.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Ninoslav Nikićević govorio je nedavno o tome koliko je velika vest što je šljivovica i stavljena na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, ali je otkrio i koje piće je starije.
Šljivovica je, kaže, za naš narod mnogo više od pića. Navodi da se, uz jabukovaču, kruškovaču pila i pre Kosovskog boja.
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
- Najstarija je medovača, medovina, arak, ali šljivovica je na ovim prostorima utkana u gene – rađanje deteta – šljivovica, kad neko nažalost premine – šljivovica, kad se išlo u rat – šljivovica, slavljenje pobede – šljivovica - naveo je.
Inače, profesor je magistrirao i doktorirao na šljivi požegači. Požegača je, preneo je, doneta iz Turkmenije u šestom veku, a crna ranka je naša sorta.
Preko hiljadu i kusur godina vezani smo za tu šljivovicu, kroz čitavu našu istoriju se provlači šljivovica odnosno šljivova prepečenica, kaže i dodaje: „Sada nam predstoji daleko teži put – da zaštitimo tehnologiju“.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Nekršteni dani: Vreme kad se tišina ne prekida, a svet ne dira
Između Božića i Bogojavljenja, po narodnom verovanju, dolaze dani kada ništa ne počinje, ništa se ne pozajmljuje, i ništa se ne viče. Tada se poštuje tišina – jer „nije svaki dan Božiji“
Senke zimskog ciklusa: Kad se dan skrati, a duhovni svet približi
U narodnoj religiji, zima nije samo sezona – već vreme kada „nevidljivi svet hoda bliže ljudima“. Od Nikoljdana do Bogojavljenja, svaki korak se pravi s merom
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Komentari(0)