Šljivovica jeste nadaleko čuvena, ali nije najstarija.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Ninoslav Nikićević govorio je nedavno o tome koliko je velika vest što je šljivovica i stavljena na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, ali je otkrio i koje piće je starije.
Šljivovica je, kaže, za naš narod mnogo više od pića. Navodi da se, uz jabukovaču, kruškovaču pila i pre Kosovskog boja.
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
Možda vas zanima:
Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak
Domaći likeri i rakije – od travarice do orahovače
Kako su se pravili i kako su nekada korišćeni u narodnoj medicini
- Najstarija je medovača, medovina, arak, ali šljivovica je na ovim prostorima utkana u gene – rađanje deteta – šljivovica, kad neko nažalost premine – šljivovica, kad se išlo u rat – šljivovica, slavljenje pobede – šljivovica - naveo je.
Inače, profesor je magistrirao i doktorirao na šljivi požegači. Požegača je, preneo je, doneta iz Turkmenije u šestom veku, a crna ranka je naša sorta.
Preko hiljadu i kusur godina vezani smo za tu šljivovicu, kroz čitavu našu istoriju se provlači šljivovica odnosno šljivova prepečenica, kaže i dodaje: „Sada nam predstoji daleko teži put – da zaštitimo tehnologiju“.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Komentari(0)