GRAĐEVINA KOJA JE ODVELA ČAČAK U SVET Spomenik koji pokazuje da su sve žrtve jednake bez obzira u kog Boga veruju
Ovaj spomenik oskrnavljen je samo jednom, na početku Drugog svetskog rata kada su Nemci naredili da se sa spomenika skinu Davidova zvezda i islamski polumesec.
U gradu na Moravi već osam decenija postoji jedinstven spomenik koji je posvećen ljudima svih veroispovesti koji su stradali u periodu od 1912. do 1918. godine pokazujući da su sve žrtve jednake bez obzira u kog Boga veruju. U znak zahvalnosti američke ambasade Srbiji, urađen je novi spot u okviru kampanje "Vi ste svet" koji je posvećen upravo Čačku i ovoj nesvakidašnjoj građevini.
“Tu počivaju ostaci 920 vojnika, oko 650 je srpskih i oko 260 čeških, nemačkih i austrijskih. Iznad spomen – kosturnice i večne kuće na spomeniku se nalaze i obeležja četiri konfesije: pravoslavni i katolički krst, islamski polumesec i Davidova zvezda”, rekla je za agenciju RINA Lela Pavlović, direktorka Istoriskog arhiva u Čačku.
Čačani su još 1934. godine pokazali da poštuju junake koji su izginuli za njihovu slobodu, ne zaboravljajući pritom ni neprijateljske žrtve.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
“To je spomenik protiv rata, spomenik koji treba da pomiri te ljude koji su bili krvni neprijatelji bez ikakavog važnog razloga i da ih makar u smrti ujedine”, izjavio je RINU istoričar Miloš Timotijević.
Ideju za podizanje spomenika pokrunile su žene Čačka, samo osam godina nakon završetka Velikog rata, a spomenik je otkrio kraljev izaslanik Oskar Časki.
“Tog 31. decembra 1934. godine Čačak je ugostio osam predstavnika amabasada svih zaraćenih strana koji su došli da se poklone žrtvama”, rekla je Lela Pavlović.
Ovaj spomenik oskrnavljen je samo jednom, na početku Drugog svetskog rata kada su Nemci naredili da se sa spomenika skinu Davidova zvezda i islamski polumesec. Oba znaka obnovljena su tek 2007. godine u okviru memorijala Nadežda Petrović, kada je spomeniku vraćen prvobitan izgled.
Čačani još uvek na ovom mestu pale voštanicu u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadžbinu.
Kako doći od Beograda do Spomenika "Četiri vere" u Čačku, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)