Prema staroj srpskoj baštini IMENA SU DAVANA po precima, svecima i slavnim imenjacima, EVO NAJPOZNATIJIH
Deca su nekada bila nazivana po slavnim imenjacima – nacionalnim junacima, svecima, kraljevima, učenjacima, božanskim i mitološkim bićima. Smatralo se da time dobijaju njihovu zaštitu i podršku u sticanju vlastite slave. Stari je srpski i evropski običaj bio deci davati imena predaka, a upravo dužnost krsnih kumova bi bila svom kumčetu dati ime.

Nekada je najvažnija stvar prilikom odabira imena bila ta da ime u jeziku iz kojeg potiče ima lepo, snažno i moćno značenje ili da ukazuje na osobinu koju bi roditelji hteli da njihovo dete nosi, a to su najčešće bile časne i plemenite vrline poput slobodoljubivosti, odvažnosti, hrabrosti, borbenosti, snage, mudrosti, inteligencije ili odanosti.
Prvorođeni sin bi dobio ime po dedi, očevom ocu, sledeći sin po majčinom ocu, a ostali po stričevima, ujacima i kumovima. Ista stvar bi bila sa ženskom decom, prvorođena kći bi dobila ime po očevoj majci, sledeća po baki s mamine strane, a ostale kćeri po kumama i najbližim rođakama. Na taj način se određeni skup imena kroz naraštaje čuvao u svakoj porodici kao baština. Danas su nažalost takvi običaji gotovo potpuno izumrli, a globalizam i izumiranje tradicija uzimaju svoj danak i u davanju imena deci.
Porodične vrednosti, porodična čast, plemenito poreklo i rodoslov igrali su izuzetno bitnu ulogu u životu svakog pojedinca – upravo iz tog su razloga deci davana imena zaslužnih, uzornih i uglednih predaka te rođaka.
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine

Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Možda vas zanima:

Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Naši preci su nosili čudna i genijalna imena: Turski popis iz 1455. godine otkrio sve
Da li znate kako vam se zvao pradeda ili prababa? Mi vam donosimo spisak imena naših predaka iz 1455. godine
Donosimo Vam nekoliko muških imena sa veoma snažnim i jedinstvenim značenjem te slavnim imenjacima. Uz to, ta imena imaju prizvuk tradicije, ali su danas i vrlo retka pa su stoga savršena za one roditelje koji žele jedinstvena i pomalo neobična, a opet tradicionalna svevremenska imena za svoje sinove.
Nomen est omen – Ime je znamen!
ALEKSANDAR – Grčko ime popularno širom Europe, a znači „branitelj, zaštitnik ljudi“. Jedno je od najčešćih imena evropske civilizacije koje u sebi objedinjuje moć i snagu svoga značenja te junaštvo i smelost svojih slavnih nositelja. Nosili su ga brojni kraljevi, plemići i vitezovi. Najpoznatiji Aleksandar među Srbima je svakako Aleksandar I Karađorđević, prvi Srbin koji je leteo avionom i kralj Jugoslavije.

Ženski oblik imena je Aleksandra, a česta moderna verzija je Sandra.
ANDRIJA – Dolazi od grčkog “Andreas”, izvorno iz “andreios” što znači “hrabar, muževan”. Kalendarsko je ime. Od ovog imena izvedena su imena Andra, Andreja, Andrija i Andrijana.
BRANIMIR – Staro narodno srpsko ime. Ime Branimir je složenica slovenskih osnova braniti i mir, koja u prevodu znači braniti mir ili mirni branilac. Reč mir je, pored svog osnovnog značenja, na staroslovenskom takođe značila svet, tako da ovo ime može značiti i branitelj sveta. Nosi ga slavni srpski fudbaler Branimir Petrović.
DMITAR – Varijanta imena Dimitrije. Ime potiče iz grčkog "Demetrios" u znacenju "zemljin rod". Ime je hrišćanskog mučenika Svetog Dimitrija Solunskog Mirotočivog. U Srbiji se sveti Dimitrije praznuje i kao krsna slava Mitrovdan.
DOROTEJ – Muški oblik ženskog imena Doroteja koje dolazi iz grčkog jezika i znači “dar Božji”. Drugi oblik imena je Teodor, a srpska verzija je Božidar. Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog sveštenomučenika Doroteja.
MIROSLAV – Staro srpsko ime, dolazi od reči “mir” i “slava”. U istoriji je posebno ostao poznat Miroslav, humski knez s kraja 12. veka, brat Nemanje, potencijalni sin velikog župana Dese, unuk velikog župana Uroša I, za koga je pisano čuveno Miroslavljevo jevanđelje.
Shutterstock
MLADEN – Staro srpsko ime koje znači “mlad, mladolik”. Prema takozvanom “stablu porekla” imena Mladen, ono potiče od staro-slovenskog ličnog imena Mladu, od koga su dalje izvedena imena Mladen i Mladenka. Ovo ime nosi Mladen Krstajić – bivši srpski fudbalski reprezentativac.
SRĐAN – Potiče od stare osnove srdačan (etim. serd- odn. srd-) i označava onog koji je milosrdan, usrdan, predusretljiv. Ime je izvedeno od prastarog iščezlog dobrosrd, potvrđenog još u nemanjićko doba. Sergej je ruska verzija srpskog imena Srđan. Prema pravoslavnom kalendaru Sveti Srđ i Vakho se slave 20. oktobra i upravo se ovaj dan smatra imendanom svih onih koji nose ime Srđan. Ovaj praznik se još naziva i Srđevdan.
STANISLAV – Staro slavensko ime sastavljeno od reči “stati” u značenju “postati” i reči “slava” pa stoga u svom značenju sadrži zadatak “postati slavan”. Jedno je od najčešćih slavenskih imena koje se proširilo i među neslavenske narode. Nosio ga je slavni Stanislav Binički, srpski kompozitor i dirigent. Ženska verzija imena je Stanislava.
vikipedija/Stanislav Binički
TADIJA – Dolazi od grčkog „Thaddaios“ što znači „koji je velikodušan“. Muško lično ime Tadija jeste staro i tradicionalno srpsko i slovensko ime, ali je na žalost njegova popularnost drastično opala u poslednje vreme, jer su primat preuzela savremena i moderna vrlo kratka imena.
Neke od poznatih ličnosti imena Tadija, koje su se proslavile i ostavile traga u kulturi; umetnosti; nauci; politici ili sportu, te su i obeležile određenu vremensku epohu, i mogu svakako biti baš i inspiracija za roditelje da ime daju svojim novorođenim sinovima:
Proslavljeni srpski košarkaš Tadija Dragićević; bivši jugoslovenski bokser jeste Tadija Kačar; poznati srpski košarkaš Tadija Tadić.
Popularni nekadašnji srpski narodni pevač Tadija Simović; poznati srpski vajar i slikar Tadija Savić.
TEODOR – Ime potiče od grčkog “Theodoros” (Θεόδωρος), izvedeno od theos (Bog) + doron (dar) u značenju “dar božji”. Srpski prevod su imena Bogdan i Božidar.
Shutterstock
VLADIMIR – Slavensko i srpsko ime koje znači „vladar, onaj koji vlada mirom“. Zanimljivo je da postoji i u Španiji. Nosio ga je slavni Vladimir Beara, rođen kao Srbin pravoslavac, a sahranjen kao katolik. U prenesenom značenju može značiti „slavni vladar, vladar koji dostojanstveno vlada u miru“. Nekada je bilo vrlo često u Srbiji dok se danas vrlo retko daje. Ženski oblik imena je Vladimira.
VLADISLAV – Slavensko i srpsko ime koje znači “onaj ko poseduje slavu, ko vlada slavom, slavan”. Nosio ga je slavni Vladislav Petković-Dis. Danas vrlo popularno ime za mušku decu širom slavenskih zemalja.
VUK – Izvorno srpsko/slavensko ime koje se davalo detetu koje bi se rodilo bolesno ili vrlo slabo. Smatralo se da će takvo snažno ime oterati od deteta sve bolesti i zle sile. Ime Vuk je nosio slavni Vuk Stefanović-Karadžić.
Ime Vuk je zbog svog značenja prisutno kod većine slavenskih i indo-europskih naroda.
ZORAN – Muški oblik ženskog imena Zora. Zora (Zora-djevojka, starosl. Zorja) je u slavenskoj mitološkoj književnosti boginja praskozorja i povečerja. Svako jutro ona otvara dveri neba za izlazak Sunca.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
"Samo su oni dostojni pričesti": Otac Predrag Popović dao prave uslove koji ljudi smeju da prime svetu tajnu
Po rečima oca Predraga Popovića ne postoji obavezujući uslov za pričešće osim krštenja. No ako u Svetom pismu ne piše jasan uslov osim krštenja, to ne znači da svako može da se pričešćuje kako hoće.

„Nečista krv“ Bore Stankovića: Kako je Sofkina sudbina ispričala život u starom Vranju
Roman koji nije samo književno delo, već hronika jedne kulture, mentaliteta i ženske sudbine u patrijarhalnom društvu kraja 19. veka. Sofka iz „Nečiste krvi“ nije samo lik – ona je ogledalo Vranja onog doba.

Slavske šare iz Šumadije: Umetnost crtanja voskom na hlebu koja izumire
U selima oko Kragujevca i Topole, sve do sredine 20. veka negovao se neobičan običaj – ukrašavanje slavskog kolača crtežima od voska. Te šare nisu bile samo ukras, već i molitva, poruka i izraz domaćinske časti. Danas ovu tehniku poznaje samo nekoliko žena u Šumadiji.

Govor duvanja na Pešterskoj visoravni: Kako su pastiri komunicirali zvižducima na vetru
Na prostranstvima Pešterske visoravni, gde se reči gube u vetru, pastiri su razvili poseban način komunikacije – kroz zvižduke. Ovaj gotovo zaboravljeni običaj nazivan „govor duva“ bio je deo svakodnevice stočara koji su provodili dane na otvorenom, daleko jedni od drugih.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.
Komentari(0)