Po Bori Đorđevići zvaće se Kulturni centar, a po Sonji Savić park: Čuveni Čačanin i Čačanka dobili svoja mesta u rodnom gradu - ovo su nove odluke u Moravičkom okrugu
Komisija za određivanje naziva ulica u Čačku konstituisana je danas, a odmah su donete i značajne odluke koje će, prema rečima Marka Parezanovića, načelnika Moravičkog upravnog okruga, obeležiti novo poglavlje u očuvanju kulturnog i istorijskog identiteta grada.
– Komisija se ne bavi samo ulicama, već i javnim prostorima poput parkova i ustanova. Danas smo odlučili da predložimo da Kulturni centar Čačak ponese ime po Bori Đorđeviću, jer svi znamo koliki je trag ostavio u srpskoj kulturi i koliko je voleo svoj rodni grad – izjavio je Parezanović za RINU.
Takođe, doneta je odluka da park kod železničke i autobuske stanice ponese ime proslavljene glumice Sonje Savić.
– Sonja je uvek s ponosom isticala da je Čačanka, i mislimo da je ovo dobar način da joj se simbolično zahvalimo za sve što je dala umetnosti, rekao je načelnik.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Možda vas zanima:
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Ovo mesto u Čačku danas postaje Park mira: Memorijalni kompleks prostire na brdu iznad grada, a iza zidina krije se velika istorija
Na konkursu Međunarodnog instituta za mir kroz turizam, raspisanom krajem prošle godine u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, izabrano je nekoliko lokacija u Srbiji za obeležavanje Parkova mira. Odlukom Upravnog odbora Instituta, donetom 10. jula 2025, za Čačak je odabrana prijava Turističke organizacije Čačka – Spomen park borbe i pobede, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo.
Još jedna inicijativa, koja je potekla još pre 16 godina, konačno će biti realizovana – gradski park preko puta Doma zdravlja dobiće ime po Milici Rakić, trogodišnjoj devojčici stradaloj tokom NATO bombardovanja.
– Milica Rakić je simbol stradanja srpske dece, a sećanje na nju i na sve nevine žrtve ne sme izbledeti. Ne želimo da deca u budućnosti odrastaju ne znajući ko je bila Milica i kroz šta je naš narod prolazio, poručio je Parezanović.
U okviru daljih planova, najavio je i promene postojećih naziva ulica.
– U Čačku postoji 208 ulica koje i dalje nose brojeve. To želimo da promenimo. Posebno pozivamo građane iz Trbušana, Ljubića, Obreža, Parvenice i drugih delova grada da se uključe u ovaj proces. Svaki predlog nam je značajan, istakao je on.
Načelnik je naglasio da će sve tehničke i administrativne promene biti minimalne, a cilj je da se istaknu zaslužne ličnosti iz istorije Srbije i samog Čačka koje još uvek nemaju ulicu u svom gradu.
– Ovo je proces koji oblikuje identitet i istoriju jednog grada. Važno je da se svi uključimo i ostavimo trag za buduće generacije, zaključio je Parezanović.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)