NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Živopisno srpsko selo Zlakusa jedno je od onih koje ima dušu i poseban kolorit. Mesto u kom su spojeni tradicija i budućnost, istorija i mladost. I tako nije samo sad, već je i pre skoro 100 godina upravo ovo selo bilo najživlje u ovom kraju.
U prilog tome govori i prva škola koja je ovde otvorena, pred Drugi svetski rat 1939. godine. Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
„U to vreme dugo su učitelji lutali po privatnim kućama i koliko su mogli na taj način prenosili svoja znanja na seosku decu. Zatim je pokrenuta incijativa da se to promeni i veliki srpski junak Gvozden Terzić ustupio je jednu od svojih kuća upravo za tu namenu.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Rina
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Možda vas zanima:
Betonski kolos od 26 metara nad Fruškom gorom: Spomenik iz 1951. gleda gde su ginuli partizani
Na najvišoj tački Fruške gore, kao čuvar prošlih vremena i ideala, stoji monumentalni simbol borbe protiv fašizma – delo vajara Sretena Stojanovića koje i dalje diše otporom
Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.
Prvi učitelj u toj školi u Zlakusi bio je Petar Radovanović po kom danas Dom za decu i omladinu u Užicu nosi ime“, rekao je za RINU, Dušan Drndaraević, Gvozdenov potomak koji je odrastao u domaćinstvu gde se nekad nalazila prva škola u ovom selu.
Kao i svaka škola u to vreme, i ova u Zlakusi bila je oskudna, ali želja za znanjem bila je jača od hladne užičke zime i svih drugih nedaća. Za prvu školu na imanju Terzića vezana je i tragična priča, koja je donekle i odredila njenu sudbinu.
Rina
„Posle bitke na Gradini, Nemci dolaze i provaljuju sobu učitelja u kojoj je on boravio pre odlaska u partizane i u njoj nalaze tada zabranjenu, komunističku literaturu. Zbog tih knjiga odvode iz domaćinstva Gvozdena i njegovog sinovca Milisava Terzića, mladića od 18 godina, streljaju ih i vešaju na ulasku u selo gde se i danas nalazi spomen park pod nazivom „Vešala“.
Gvozden je bio veliki borac i u ratovima je proveo sedam godina, celu Albaniju je prešao peške, a onda je sudbina htela da život izgubi u svom rodnom selu“, izjavio je Dušan.
Osnovna škola radila je i posle oslobođenja u privatnoj kući, a izgradnja zgrade Osnovne škole u Zlakusi počela je 1965. i to zahvaljujući inicijativi učitelja Milorada Šojića koji je bio pravi inovator i u ovo selo doneo je prvi radio, prvi televizor i dovezao prvi automobil.
Rina
„U izgradnji škole kroz kuluke su u velikoj meri učestvovale i žene, jer su se muškarci tada mahom počeli zapošljavati u fabrikama. Ciglu, šljunak, građu i ostali materijal davali su takođe meštani. Useljenje u novu pkolsku zgradu bilo je pet godina kasnije“, kaže Dušan.
Iako su se đaci preselili u moderniju i veću građevinu, prva škola ostala je posebna i autentična. Još uvek je nije uništilo vreme i nalazi se u sklopu turističkog kompleksa „Terzića avlija“. Na stotine turista svake godine prođe kroz kapiju i uđe u domaćinstvo koje je nekada pripadalo Gvozdenu i na taj način se upoznaje sa istorijom ovog kraja.
Prema verovanju iz Biblije, jedna riba je najčistija za posnu trpezu, a evo koja se smatra nečistom
Da li ste znali da postoje čiste i nečiste ribe? Da, prema Bibliji postoje one koje nisu za trpezu
DUHOVNIK SA SV. GORE Kako i kad se čita MOLITVA za upokojene
Molitve za upokojene ne izgovaraju se samo kada su Zadušnice, već se ponavljaju kada god osetite potrebu za tim. Otac Tadej je govorio da prvo treba da se molimo za mrtve, pa tek onda za žive.
Tehnika 369: Tesla je obožavao ovu moćnu metodu manifestacije – zapišite želju i gledajte čudo!
Pisanje afirmacija i moć manifestacije nisu zamena za trud, ali može da pomogne u stvaranju mentalnog i emocionalnog sklada
POPE ILI OČE? Kako je ispravno nazivati sveštenika
U svakodnevnom govoru često se može čuti da neko za sveštenika kaže da je "pop".
ŽENKO IME KOJE IME PREJAKO ZNAČENJE: "Ona koja je ponovo rođena", da li znate KOJE je u PITANJU?
Muški oblik ovog imena je Anastas/Anastasije, te ono kao i žensko lično ime spada u takozvanu grupu „kalendarskih“ imena
Komentari(0)