MAJSTOR STOJAN SA PLATNOM PRETELEO SAVU Ova zgrada nosi zanimljivu priču retko kome poznatu (FOTO/VIDEO)
Sredinom XIX veka u Knez Mihajlovoj je otvoren jedan od najluksuznijih hotela "Srpska kruna". Vremenom zbog nepogoda, krov hotela morao je biti popravljen. S obzirom da se u trenutku rada spremalo veliko nevreme, svi majstori su se sklonili sa krova, osim Stojana.

Osnovana je 1931. godine, ali svoje istorijske početke ima već u 19. veku. Godine 1986. Biblioteka grada Beograda biva preseljena u adaptiranu zgradu u Knez Mihailovoj 56, u centru Beograda, gde se i danas nalazi. Godine 1994. dobija status matične biblioteke za područje grada Beograda. Danas se u njenom sastavu nalazi trinaest opštinskih biblioteka sa teritorije grada Beograda.

Sredinom XIX veka u Knez Mihajlovoj je otvoren jedan od najluksuznijih hotela "Srpska kruna".
Vremenom zbog nepogoda, krov hotela morao je biti popravljen. S obzirom da se u trenutku rada spremalo veliko nevreme, svi majstori su se sklonili sa krova, osim Stojana.
Niko nije primetio da ćutljivi majstor Stojan nedostaje! Njegov cilj je bio da celofanom pokrije ceo krov od kiše.
Naišla je velika oluja, sa vetrom koji je nosio sve pred sobom. Tako je i sa hotela odleteo majstor Stojan, zajedno sa platnom.
vikipedija/Biblioteka grada Beograda
Vetar je bio toliko silan da su Stojan i platno iz čak Knez Mihajlove pleteli Savu, i sleteli na novobeogradsku stranu.
Tamo je živ i zdrav pronađen preplašeni majstor Stojan.
Lepote Srbije/T.T
Ubrzo nakon ovog neprijatnog doživljaja zauvek će napustiti Beograd.
U ovoj zgradi danas je smeštena Biblioteka grada Beograda.
Biblioteka grada Beograda na mapi:
Izvor: bluecowlist
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Komentari(0)