Zakon je glasio da svaki rob koji stupi na tlo Srbije, postaje slobodan čovek.
Bilo je to prvi put napisano u Sretenjskom ustavu koji je donet 1835. godine, nekoliko decenija pre nego što se desilo u Americi i vek pre nego što se desilo u nekim većim zemljama Evrope.
Proklamovana su prava i slobode građana, kao što su: neprikosnovenost ličnosti, nezavisnost sudstva i pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost građana, bez obzira na veru i nacionalnost. Ustavom su ukinuti ropstvo i feudalni odnosi.
Ustav Kneževine Srbije bio je napredniji od svih ustava.
Pritiskom jačih sila Austro-Ugarske, Rusije i Turske, taj ustav je oboren posle 55 dana, ali svaki čovek koji je došao u Srbiju posle toga bio je slobodan čovek dok je u velikim evropskim zemljama još uvek postojao robovlasnički sistem.
I to nije sve, čak i u 20. veku su postojale prostorije gde su ljudi drugih rasa bili zatvoreni u kaveze kako bi odrasli i deca mogli da ih obilaze i poigraju se sa njima, kao što je danas u zoološkim vrtovima.
Danas se original jednog od najvrednijih pravnih akata iz novog veka (1453–1918) na Balkanu, koji povezao i ukoričio Gligorije Vozarović, čuva u Arhivu Srbije. Danas se u Srbiji 15. i 16. februar proslavljaju kao Dan državnosti.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj
BONUS VIDEO:
Komentari (2)