BOŽIĆEVA KUĆA ILITI MUZEJ POZORIŠNE UMETNOSTI SRBIJE Trgovac koji je istrpeo da mu se knez Miloš nametne u poslu kao ortak i da nezasluženo uzima veći deo zarade (VIDEO)
Otvarajući Muzej, 1953. godine Dobrica Milutinović izgovorio je sledeće: "U ovu simpatičnu kućicu, a može se verovati da će glumci jednog dana dobiti od svog naroda i kuću, pa i palatu, treba da navraćaju svi oni koji vole svoju nacionalnu prošlost, s tim u vezi, prošlost svog pozorišta".

Božićeva kuća se nalazi u Beogradu, ulica Gospodar Jevremova 19. Kao primer građevine prelaznog tipa u beogradskoj arhitekturi ubraja se u nepokretna kulturna dobra kao spomenike kulture od velikog značaja.
Miloje G. Božić
Miloje G. Božić je rodom iz sela Čumić kod Kragujevca, potonji trgovac u Beogradu. Zbog neslaganja sa knezom Milošem Obrenovićem, pomagao je dolazak dinastije Karađorđević 1841. godine, Božić i njegova žena ovekovečeni su na slici Jovana Popovića, u tehnici ulje na platnu.
Printscreen
Možda vas zanima:

OVAKO JE BRANISLAV NUŠIĆ OPISAO DOČEK NOVE 1910. GODINE U BEOGRADU!
Pre nešto više od jednog veka Nova godina se u Srbiji nije slavila tako masovno kao što je to danas slučaj jer je centralni događaj sezone bio Božić. Ipak, proslava je ipak bilo, a kako je izgledao doček 1910. godine saznajte ni manje ni više nego od - Branislava Nušića!

NUŠIĆEVO POREKLO: Promenio ime i prezime - kažnjavan zbog SRB
SRPSKI književnik i komediograf Branislav Nušić bio je čovek britkog pera, ali i jezika. Nušić je tokom života bio i novinar, diplomata, fotograf-amater, kao i začetnik retorike u Srbiji.
Možda vas zanima:

OVAKO JE BRANISLAV NUŠIĆ OPISAO DOČEK NOVE 1910. GODINE U BEOGRADU!
Pre nešto više od jednog veka Nova godina se u Srbiji nije slavila tako masovno kao što je to danas slučaj jer je centralni događaj sezone bio Božić. Ipak, proslava je ipak bilo, a kako je izgledao doček 1910. godine saznajte ni manje ni više nego od - Branislava Nušića!

NUŠIĆEVO POREKLO: Promenio ime i prezime - kažnjavan zbog SRB
SRPSKI književnik i komediograf Branislav Nušić bio je čovek britkog pera, ali i jezika. Nušić je tokom života bio i novinar, diplomata, fotograf-amater, kao i začetnik retorike u Srbiji.
Možda vas zanima:

OVAKO JE BRANISLAV NUŠIĆ OPISAO DOČEK NOVE 1910. GODINE U BEOGRADU!
Pre nešto više od jednog veka Nova godina se u Srbiji nije slavila tako masovno kao što je to danas slučaj jer je centralni događaj sezone bio Božić. Ipak, proslava je ipak bilo, a kako je izgledao doček 1910. godine saznajte ni manje ni više nego od - Branislava Nušića!

NUŠIĆEVO POREKLO: Promenio ime i prezime - kažnjavan zbog SRB
SRPSKI književnik i komediograf Branislav Nušić bio je čovek britkog pera, ali i jezika. Nušić je tokom života bio i novinar, diplomata, fotograf-amater, kao i začetnik retorike u Srbiji.
Istorijat i izgled
Možda vas zanima:

OVAKO JE BRANISLAV NUŠIĆ OPISAO DOČEK NOVE 1910. GODINE U BEOGRADU!
Pre nešto više od jednog veka Nova godina se u Srbiji nije slavila tako masovno kao što je to danas slučaj jer je centralni događaj sezone bio Božić. Ipak, proslava je ipak bilo, a kako je izgledao doček 1910. godine saznajte ni manje ni više nego od - Branislava Nušića!

NUŠIĆEVO POREKLO: Promenio ime i prezime - kažnjavan zbog SRB
SRPSKI književnik i komediograf Branislav Nušić bio je čovek britkog pera, ali i jezika. Nušić je tokom života bio i novinar, diplomata, fotograf-amater, kao i začetnik retorike u Srbiji.
Možda vas zanima:

OVAKO JE BRANISLAV NUŠIĆ OPISAO DOČEK NOVE 1910. GODINE U BEOGRADU!
Pre nešto više od jednog veka Nova godina se u Srbiji nije slavila tako masovno kao što je to danas slučaj jer je centralni događaj sezone bio Božić. Ipak, proslava je ipak bilo, a kako je izgledao doček 1910. godine saznajte ni manje ni više nego od - Branislava Nušića!

NUŠIĆEVO POREKLO: Promenio ime i prezime - kažnjavan zbog SRB
SRPSKI književnik i komediograf Branislav Nušić bio je čovek britkog pera, ali i jezika. Nušić je tokom života bio i novinar, diplomata, fotograf-amater, kao i začetnik retorike u Srbiji.
Sagrađena je 1836. za beogradskog trgovca Miloja G. Božića, u tada glavnoj ulici u Beogradu, posle Carskog hatišerifa 1830. godine.
Kuća je prizemna, nadzidana nad podrumom ranije srušene turske zgrade i u nju se ulazilo sa ulice. Sa ulične strane je glavni ulaz sa malim isturenim tremom sa dva polukružna stuba i zasvedenim prolazom. Prostrano predvorje nastavlja se u unutrašnji hol i divanhanu, prostoriju koja je isturena prema dvorištu, koja je za služila za sedenje i druženje, preostala iz arhikteture osmanijskih kuća. Levo i desno od ovog prostora se nalaze po tri prostorije. Tokom 19. veka kuća je isključivo služila je kao stambeni prostor.
Kuća danas
Kuća je do 1920. godine bila u vlasništvu Riste Hadži Popovića, da bi posle služila kao slikarski atelje do 1951. godine kada se u nju useljava Muzej pozorišne umetnosti. Danas dvorište, Božićeva kuća deli sa Muzejom Vuka i Dositeja koji se nalaze u starijoj turskoj kući iz 18. veka.
Muzej pozorišne umetnosti prati istorijski i savremeni razvoj pozorišne umetnosti u Srbiji. Njegov osnovni zadatak je da prikuplja, proučava i izlaže materijal koji je značajan za razvoj pozorišne umetnosti. U posedu je bogatih zbirki koje su sačinjene od arhivskih materijala i rukopisa, umetničkih predmeta, fotografija, scenske građe i drugih predmeta vezanih za pozorište i njen razvoj u Srbiji. U okviru muzeja se nalazi i bogata stručna biblioteka.
Muzej je osnovan na inicijativu Branislava Nušića 1901. godine, koji je u to vreme bio upravnik Narodnog pozorišta i urednik „Pozorišnog lista“. U tom periodu je počelo skupljanje eksponata za ovaj muzej, koji je otvoren pola veka kasnije.
Svi programi Muzeja su besplatni za publiku i možete ih pratiti na novom zvaničnom sajtu Muzeja, Youtube kanalu, Facebook i Twitter profilu!
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)