Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.

Udovica, novinarka, kraljica – nepoželjna u svakoj ulozi
Rođena 1864. kao Draginja Lunjevica, Draga je poticala iz ugledne, ali osiromašene građanske porodice. Nakon smrti muža Svetozara Mašina (visokog činovnika), Draga se neko vreme bavila pisanjem i uređivanjem ženskih časopisa. Bila je elokventna, obrazovana i politički informisana, što je za to vreme predstavljalo gotovo provokaciju.
Kada je počela njena veza sa kraljem Aleksandrom Obrenovićem, Srbija je bila zgrožena – on je imao 23, ona 35 godina. Bila je udovica, bez plemićkog porekla, bez dece i sa snažnim uticajem na vladara. Za dvorsku elitu i oficirski kor, to je bilo neprihvatljivo. U njenoj senci, kralj je sve više gubio ugled, a ona postajala simbol raspadanja režima.
Možda vas zanima:

Tajna veza kneza Mihaila i glumice Katarine Ivanović: ljubav koja je potresla Beograd
Malo je poznato da je jedan od najomiljenijih srpskih vladara, knez Mihailo Obrenović, imao burnu ljubavnu aferu koja je intrigirala tadašnji Beograd. Iako se u istoriji najviše pamti po političkim reformama i tragičnom ubistvu u Košutnjaku 1868, njegov privatni život bio je jednako uzbudljiv.

Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Možda vas zanima:

Tajna veza kneza Mihaila i glumice Katarine Ivanović: ljubav koja je potresla Beograd
Malo je poznato da je jedan od najomiljenijih srpskih vladara, knez Mihailo Obrenović, imao burnu ljubavnu aferu koja je intrigirala tadašnji Beograd. Iako se u istoriji najviše pamti po političkim reformama i tragičnom ubistvu u Košutnjaku 1868, njegov privatni život bio je jednako uzbudljiv.

Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Možda vas zanima:

Tajna veza kneza Mihaila i glumice Katarine Ivanović: ljubav koja je potresla Beograd
Malo je poznato da je jedan od najomiljenijih srpskih vladara, knez Mihailo Obrenović, imao burnu ljubavnu aferu koja je intrigirala tadašnji Beograd. Iako se u istoriji najviše pamti po političkim reformama i tragičnom ubistvu u Košutnjaku 1868, njegov privatni život bio je jednako uzbudljiv.

Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Intrige, prisluškivanja i pad poverenja
Draga je bila ozbiljno uključena u državne poslove, često prisustvujući sednicama i predlagajući ministre. Iako formalno nije imala političku funkciju, njen uticaj se osećao kroz dvorsku politiku, smene, pa i represivne odluke kralja Aleksandra.
Kada je procurila vest da Draga pokušava da proglasi svog brata za prestolonaslednika, Srbija je eruptirala. Oficiri su smatrali da je dinastija Obrenović izgubila kontakt sa narodom. Započelo je organizovanje zavere, koju su predvodili oficiri iz tajnog kruga – kasnije poznatog kao "Crna ruka".
vikipedija
Majski prevrat: ubistvo kao državna odluka
U noći između 28. i 29. maja 1903, kraljevski par je brutalno ubijen u dvoru. Oficiri su razvalili vrata njihovih odaja, i nakon višesatnog haosa i traganja, pronašli Aleksandra i Dragu u garderoberu. Telo kraljice je bukvalno raskomadano, bačeno kroz prozor i izloženo javnom ruglu. Njen kraj bio je ne samo ubistvo, već poniženje – politički akt i poruka budućim vladarima.
Zanimljivosti koje istorija prećutkuje
– Draga je govorila francuski, ruski i nemački, i bila autorka više tekstova o ženskim pravima.
– Bila je bliska sa kraljicom Natalijom, Aleksandrovom majkom, pre nego što su postale suparnice.
– Njena pisma kralju otkrivaju duboku nežnost, ali i političku ambiciju – što je retkost među kraljicama tog vremena.
– Iako se njen brak završio tragedijom, kralj Aleksandar je do poslednjeg trenutka branio Dragu, govoreći: „Ako ubiju nju, neka ubiju i mene.“
Zašto je važno govoriti o Dragi Mašin
Zato što je Draga bila žrtva politike, klasne mržnje, mizoginije i nerazumevanja. Bila je obrazovana i samosvesna u vremenu kad se od žene očekivalo da ćuti i rađa. Bila je voljena, ali nepoželjna. Bila je kraljica bez krune – i žena koju je istorija, zajedno s telom, pokušala da baci kroz prozor.
Ali istina, za razliku od istorije, uvek zna da se vrati.

Ovo najpopularnije prezime u Srbiji je izvedeno iz zanimanja: Nosi ga toliko Srba, a niko ne zna šta znači
U Srbiji ga nosi skoro 50.000 stanovnika
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.

Ova Nemica je spasila 15.000 srpske dece iz ustaških logora: Zbog svega što je gledala doživljavala nervne slomove, do smrti se nije oporavila od užasa
Do kraja rata Diana je odlazila u logore širom NDH i pregovarala sa majkama da joj daju decu, tražeći im smeštaj i spas. Sa velikom pažnjom vodila je detaljnu kartoteku o deci, kako bi svi mogli da budu vraćeni roditeljima - ako prežive.

Staroslovenski bogovi Perun i Svetovid u srpskoj tradiciji
Još pre dolaska hrišćanstva, Sloveni su na ovim prostorima slavili svoje bogove. Na vrhu staroslovenskog panteona stajao je Perun, bog groma, rata i munja, dok je Svetovid bio bog svetlosti, proroštva i obilja. Njihova moć simbolično je vezivana za prirodne sile – oluje, žetvu, bitke i plodnost, a njihovi tragovi mogu se naslutiti i u današnjim običajima srpskog naroda.

Mačkov kamen – Najkrvavija bitka Velikog rata i najpotresnije pismo Nadežde Petrović
Prvi meseci Velikog rata doneli su Srbiji i slavu i strahotu. Bitka na Ceru (15–20. avgust 1914.) bila je prva velika pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu – srpska vojska odbacila je neprijatelja preko Drine. Taj trijumf podigao je moral celog naroda, ali je za moćnu Austro-Ugarsku vojsku bio težak poraz i poniženje, te je krenula u još veću agresiju
Komentari(0)