"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Donosimo priču Natalije Samardžić koja je tekstopisac muzičke numere “Od loze Samardžića” koju izvodi estradna umetnica Nataša Alimpić, a muziku potpisuje Branislav Samardžić.
O tome kako je nastala ova numera, čije snimanje spota je planirano na Dragalju, Natalija kaže:
“Kako se priča sa kolena na koleno prenosi pre 110 godina u Krivošijama lepa Mara od loze Samardžića se zagledala u kršnog momka Akima Samardžića. Njih dvoje nisu bili u nikakvom krvnom srodstvu.
Možda vas zanima:
OVA SRPSKA PESMA JE POSTALA NAJSKUPLJA ZBOG SAMO DVE REČI: Jedan čovek ju je "VRATIO IZ MRTVIH", zna je CEO REGION
Mnogi je smatraju "najskupljom" našom pesmom jer je prepoznatljiva i sastavni deo našeg bića
NAJPONOSNIJA SRPSKA PESMA NASTALA ZBOG DVE REČI: Proslavio je Ivo Andrić jednim potezom, od tada je za njom poludeo čitav svet
Onom ko ponosno ističe da je Srbin, ova pesma izaziva mnošto emocija. Podseća ga šta je sve naš narod istrpeo, a nije poklekao.
Možda vas zanima:
OVA SRPSKA PESMA JE POSTALA NAJSKUPLJA ZBOG SAMO DVE REČI: Jedan čovek ju je "VRATIO IZ MRTVIH", zna je CEO REGION
Mnogi je smatraju "najskupljom" našom pesmom jer je prepoznatljiva i sastavni deo našeg bića
NAJPONOSNIJA SRPSKA PESMA NASTALA ZBOG DVE REČI: Proslavio je Ivo Andrić jednim potezom, od tada je za njom poludeo čitav svet
Onom ko ponosno ističe da je Srbin, ova pesma izaziva mnošto emocija. Podseća ga šta je sve naš narod istrpeo, a nije poklekao.
Možda vas zanima:
OVA SRPSKA PESMA JE POSTALA NAJSKUPLJA ZBOG SAMO DVE REČI: Jedan čovek ju je "VRATIO IZ MRTVIH", zna je CEO REGION
Mnogi je smatraju "najskupljom" našom pesmom jer je prepoznatljiva i sastavni deo našeg bića
NAJPONOSNIJA SRPSKA PESMA NASTALA ZBOG DVE REČI: Proslavio je Ivo Andrić jednim potezom, od tada je za njom poludeo čitav svet
Onom ko ponosno ističe da je Srbin, ova pesma izaziva mnošto emocija. Podseća ga šta je sve naš narod istrpeo, a nije poklekao.
Mari su roditelji odredili drugačiji životni put, samim tim i životnog saputnika iz bogate Bokeljske porodice. Povinovala se njihovoj volji ili bolje reći delimično.
Poprimila je Mara od geografskog područja u kojem se rodila i odrastala odlučnost, a bogme i ponešto iz samog naziva Krivošija koji u heraldici označava na prvom mestu znak hrabrosti i spremnosti da se brani ”svoja teritorija” , te je sa Akimom odlučila da zajedno svoju ljubav odbrane.
Posle ispunjenja roditeljske želje i udaje za bogatog primorca, po predanju tik posle svadbenog ručka, Mara iskoči kroz prozor novog doma ponosito izgovarajući:
“Udavajte koga hoćete, odoh ja za mog Samardžića!”
Pod prozorom je na konju čekao Akim sa svitom svojih rođaka,sa kuburama. Ispališe u vis tri metka po običaju i odvedoše Maru tamo gde joj je srce htelo i pripadalo.
Osećajući iskreno divljenje prema nesvakidašnjoj hrabrosti i mudrosti prababe i prađeda mog supruga, a ceneći činjenicu da je iz mog srca zakucalo srce jedne Samardžićke kojoj sam poželjela hrabrost čukunbabe, želela sam najbolji deo sebe ovoj pesmi da dam.
(Bokanews)
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Komentari(0)