OVA SRPSKA PESMA JE POSTALA NAJSKUPLJA ZBOG SAMO DVE REČI: Jedan čovek ju je "VRATIO IZ MRTVIH", zna je CEO REGION
Mnogi je smatraju "najskupljom" našom pesmom jer je prepoznatljiva i sastavni deo našeg bića
Kompoziciju "Na Drinu" ili poznatiju kao "Marš na Drinu" komponovao je Stanislav Binički kada je srpska vojska pobedila austrougarsku na Ceru 1914. godine. Kroz tu pesmu ističe se neopisiva bol, ali i hrabrost i volja.
Pesma "Marš na Drinu", koju je komponovao Stanislav Binički, postala je simbol hrabrosti celog srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Kao kapelnik koji je vodio orkestar Kraljeve garde i vojni orkestar, Binički je često izvodio ovu pesmu za vreme rata.
Kompozitor je zajedno sa vojskom i narodom prošao kroz tešku Albansku golgotu, a po dolasku na Krf, uz pomoć saveznika, uspeo je da obnovi vojni orkestar i organizuje koncerte. "Marš na Drinu" postao je obavezan deo repertoara i izvođen je širom sveta. Iako postoje zapisi da je pesma izvođena i između dva svetska rata, "Marš na Drinu" je tokom sredine 20. veka praktično bio zaboravljen. Međutim, zahvaljujući delu nobelovca Ive Andrića, pesma je ponovo postala popularna.
Možda vas zanima:
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Možda vas zanima:
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Možda vas zanima:
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Možda vas zanima:
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Možda vas zanima:
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.
"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Ivo Andrić je pomogao da se ova pesma ponovo čuje
Andrić je u svom delu "Na Drini ćuprija" opisao događaje koji su se odvijali na tom području, a pesma "Marš na Drinu" je postala zvanična himna srpskog naroda u Andrićevom romanu. Od tada, pesma je ponovo dobila na značaju i postala je neizostavni deo srpske kulturne baštine. Kada je dobio Nobelovu nagradu 1961. godine na dodelu je u Švedsku poneo i kompoziciju "Marš na Drinu". Delo je tamo izazvalo veliku pažnju. Onda, 1963. godine jedan gitarista je objavio ovu pesmu. Potom je 1964. godine snimljen i film Žike Mitrovića "Marš na Drinu". Pesma je postala hit i snimljeno je više od 25 ploča u raznim adaptacijama, piše "Istorijski zabavnik".
Mnogi je smatraju "najskupljom" našom pesmom jer je prepoznatljiva i sastavni deo našeg bića.
Ova pesma je osvojila ne samo srca domaće publike, već i muzički svet van granica naše zemlje. Usledile su brojne svetske obrade, što samo dokazuje koliko je "Na Drinu" ostavila dubok trag u muzičkom svetu. Holandska grupa "The Spotnicks" snimila je svoju verziju kompozicije 1966. godine, a iste godine i britanska grupa "The Shadows" je obradila ovaj marš. Ubrzo se pridružio i nemački muzičar Džejms Last, koji je 1968. godine takođe uradio svoju verziju. Osim svetski poznatih muzičara, i naši domaći su se oduševili ovom pesmom i odlučili da je obrade.
Grupa Smak je 1982. godine snimila svoju verziju, a isto je učinio i Branimir Štulić. "Na Drinu" je postala nezaobilazan deo svakog velikog koncerta i muzičkog spektakla, a njen zvuk se često može čuti i u pozorišnim predstavama i filmskim ostvarenjima. Ova pesma i danas ostavlja snažan utisak na publiku, dok se njeni taktovi i dalje prenose sa generacije na generaciju. "Marš na Drinu" je ne samo simbol hrabrosti i otpora srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, već i snažna muzička kompozicija koja je ostavila dubok trag u srpskoj istoriji i kulturi.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(1)
Prodavala se i jedna vrsta rakije, koja je na etiketi imala takozvanu meku ploču sa snimljenom pesmom Marš na Drinu. I rakija se tako zvala...