Ovo je kuća Nikole Tesle: Skromna bela građevina u Smiljanu odakle je potekao svetski genije
Pogledajte kako izgleda rodno mesto čoveka koji je promenio svet i otkrijte nepoznate detalje iz njegovog života
Ušuškano u slikovitim predelima Like, selo Smiljan ponosno čuva uspomenu na svog najpoznatijeg stanovnika – Nikolu Teslu. Rodna kuća jednog od najvećih genija nauke danas je muzej koji posetioce vraća u prošlost, otkrivajući fascinantne detalje iz detinjstva velikog naučnika. Šta čini ovu jednostavnu ličku kuću tako posebnom i vrednom pažnje?
Smiljan – mesto gde je Tesla napravio prve korake
Smešten nedaleko od Gospića, Smiljan je tipično ličko selo, okruženo zelenilom i tišinom koja kao da je ostala netaknuta vekovima. Ovde je 10. jula 1856. godine rođen Nikola Tesla, sin pravoslavnog sveštenika Milutina i majke Georgine, žene poznate po svojoj domišljatosti i spretnosti. Baš u ovoj idiličnoj atmosferi, mladi Tesla je prvi put maštao o svetu kakav danas poznajemo.
Možda vas zanima:
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Možda vas zanima:
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Možda vas zanima:
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
Kuća-muzej: Pogled u Teslin život
Rodna kuća Nikole Tesle pažljivo je rekonstruisana i uređena kao interaktivni muzej koji svakodnevno privlači brojne turiste iz celog sveta. Posetioci mogu videti originalne fotografije, lične predmete porodice Tesla, kao i Tesline prve crteže i makete njegovih pronalazaka. Poseban utisak ostavlja soba u kojoj je rođen i odrastao, pružajući nezaboravan pogled u njegove najranije dane.
Printscreen
Neobične priče iz Teslinog detinjstva
Iza zidova ove skromne kuće kriju se priče o malom Tesli koje nisu često pričane. Još kao dete pokazivao je neverovatnu radoznalost i talenat za tehničke izume, često izazivajući divljenje i zbunjenost odraslih. Jedna od najpoznatijih priča govori o tome kako je mali Nikola napravio svoju prvu turbinu koristeći vodeni tok obližnjeg potoka – nagoveštaj genija koji će kasnije promeniti svet električne energije.
Manifestacije u Smiljanu: Tesla kao večna inspiracija
Svake godine na Teslin rođendan, 10. jula, selo Smiljan organizuje brojne događaje koji slave nauku, inovacije i život ovog velikog naučnika. Tada se održavaju predavanja, radionice, naučne izložbe i kulturne manifestacije koje privlače goste iz Srbije, Hrvatske, ali i celog sveta.
Kako stići u Smiljan iz Srbije?
Za sve one koji žele da posete rodnu kuću Nikole Tesle, Smiljan je idealna destinacija za jednodnevni izlet ili vikend putovanje. Najbolje je krenuti automobilom preko prelaza Bajakovo i dalje auto-putem prema Gospiću, odakle lako možete pronaći putokaze ka muzeju. U blizini se nalaze brojni restorani i smeštajni kapaciteti, tako da ćete moći maksimalno uživati u istraživanju ovog istorijskog mesta.
Ukoliko želite da saznate nešto više o geniju koji je promenio svet, Smiljan i Teslina rodna kuća čekaju da ih otkrijete.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Komentari(0)