TRADICIJA SE PRENOSI SA KOLENA NA KOLENO Domaćini u selima Zapadne Srbije pre prvih petlova poranili po badnjak, prekrste se, pomole i obore drvo (FOTO)
Badnji dan pun je starih običaja, a iako živimo u modernom, brzom vremenu, neke stvari ipak decenijama ostaju nepromenjene.

Domaćini širom Zapadne Srbije i ovog jutra uoči Božića su poranili, a mnogi od njih su sa svojom decom krenili u cerovu šumu da poseku badnjak.
Možda vas zanima:

Kažu da ovim starim običajem Srbi saznaju istinu na Božić: Za Badnje veče glavicu crnog luka isecite na 12 delova
Da li ste nekad primenili ovaj običaj? Naše bake jesu i evo šta kaže tradicija

DANAS JE VELIKI PRAZNIK Evo šta treba imati na trpezi, a šta se maže na badnjak za srećnu i naprednu godinu
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Možda vas zanima:

Kažu da ovim starim običajem Srbi saznaju istinu na Božić: Za Badnje veče glavicu crnog luka isecite na 12 delova
Da li ste nekad primenili ovaj običaj? Naše bake jesu i evo šta kaže tradicija

DANAS JE VELIKI PRAZNIK Evo šta treba imati na trpezi, a šta se maže na badnjak za srećnu i naprednu godinu
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Možda vas zanima:

Kažu da ovim starim običajem Srbi saznaju istinu na Božić: Za Badnje veče glavicu crnog luka isecite na 12 delova
Da li ste nekad primenili ovaj običaj? Naše bake jesu i evo šta kaže tradicija

DANAS JE VELIKI PRAZNIK Evo šta treba imati na trpezi, a šta se maže na badnjak za srećnu i naprednu godinu
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Možda vas zanima:

Kažu da ovim starim običajem Srbi saznaju istinu na Božić: Za Badnje veče glavicu crnog luka isecite na 12 delova
Da li ste nekad primenili ovaj običaj? Naše bake jesu i evo šta kaže tradicija

DANAS JE VELIKI PRAZNIK Evo šta treba imati na trpezi, a šta se maže na badnjak za srećnu i naprednu godinu
Na današnji dan se, prema verovanjima, ništa ne iznosi iz kuće, a obeduje se na slami.
Odsečeno Badnje drvo nosi se u dvorište, a dočekuju ga ostali ukućani posipajući ga žitom i bombonama. Iako još uvek mala deca itekako znaju srpsku tradiciju i običaje i bezrezervno je poštuju.
„Sačuvali smo ovo prvo drvce koje je palo kad je tata zasekao Badnjak, to kasnije nosimo kući dajemo baki kako bi ga stavila ispod šerpe da bi tokom cele godine imali dobar i kvalitetan kajmak“, kaže devetogodišnji Miloš.
Domaćice spremaju posnu trpezu
Trpeza na današnji dan obavezno je posna, a domaćice od ranog jutra su na nogama i spremaju kako za danas tako i za sutrašnji veliki praznik. Mladena Gojković iz Čačka priseća se vremena kada se na Badnje veče večera služila na slami.
„Dosta slame se postavi nasred kuće i tu se postavljaju svi specijaliteti koji se tog dana spreme. Neizbežan je tučeni pasulj, riba, salate, pite sa jabukama i orasima. Cela porodica se tu okuplja i svi ti tanjiri koji se tada koriste se ne sklanjaju do Božićnog jutra, jer se veruje da sveci na svokom ostavljaju poseban znak i to se ujutru tumači“, kaže ova Čačanka.
Na Badnji dan važi verovanje da se ne ide u goste, a da se veče obavezno provodi u krugu porodice, dok se na Božić obilaze prijatelji. Ipak, ovogodišnji veliki hrišćanksi praznik biće obeležen malo drugačije zbog trenutne epidemiološke situacije, tako da će „gostovanje“ po kućama ipak najverovatnije izostati.

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.

Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.

Vilin kamen kod Bele Palanke: Tajanstvena stena čudotvornih moći
Kod Bele Palanke postoji misteriozna stena poznata kao Vilin kamen, kojoj lokalno stanovništvo već vekovima pripisuje magična svojstva i mistične moći.

Retka sorta kruške „Lubeničarka“ iz okoline Valjeva: Voćna tajna čuvana generacijama
U valjevskom kraju vekovima se neguje retka sorta kruške poznata kao „Lubeničarka“, čiji ukus neodoljivo podseća na sočnu lubenicu, a malo ko zna za njeno postojanje.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Komentari(0)