Pelin se ne bere kad cveta: Verovanje da u julu pelin čuva kuću, ali kažnjava bolesnu ruku
U narodnim običajima, pelin je važio za jednu od najmoćnijih biljaka. Leti, naročito oko Ilindana, pelin se nije smeo brati bez potrebe. Verovalo se da tada biljka „prelazi u čuvara“, i da uzvraća onome ko je uzme iz loše namere ili sa slabim telom.
Pelin je vekovima prisutan u srpskoj narodnoj medicini i duhovnosti – gorak, jak, postojan. Koristio se za lečenje, zaštitu, ali i za pročišćenje doma. Međutim, prema verovanjima zabeleženim u istočnoj i centralnoj Srbiji, u danima oko Ilindana (2. avgusta), pelin se ne bere. Tada je, kako su govorile starije žene, „pelin najjači, ali i najopasniji“. Ako ga ubere onaj ko to ne sme – može doći do nemoći, sna koji se ne pamti ili ruke koja trne bez razloga.
Pelin – lek, ali i čuvar
U srpskoj tradiciji, pelin se koristio kao prva biljka protiv uroka, kao tamjan bez dima i kao čistač prostora.
Možda vas zanima:
Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:
Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:
Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:
Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Možda vas zanima:
Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
Zašto se šećer tradicionalno drži u drvenoj posudi
Stara verovanja i narodni običaji koji i danas žive u našim kuhinjama
Zašto se ne bere kad cveta
Leti, kad procveta, pelin menja svoju prirodu.
Tada se, govorili su stari, „ne daje više ljudima – nego kući i zemlji“.
Njegova moć postaje teža, usmerena ne ka lečenju, već ka zaštiti.
I zato ga tada ne uzimaš sebi – jer ono što štiti, ne možeš da nosiš.
Brati pelin u to vreme smeli su samo zdravi ljudi, bez ljutnje, bez žurbe i bez pohlepe.
Ako se uzme više nego što treba – pelin ne boli odmah, ali pamti.
Šta se dešava ako se ubere pogrešno
U predanjima se pominje da ruka koja uzme pelin iz loše namere može:
– da trne noću,
– da ne zadrži toplinu,
– ili da izgubi osećaj za ono što dira.
Posebno se pazilo da deca ne čupaju pelin „jer miriše neobično“, niti da ga nose u venčićima.
Kada se sme brati i kako se koristi
Najsigurnije vreme za branje pelina je pre cvetanja, u rano proleće, ili kasnije – u jesen, kad „sve pametno ćuti“, kako se govorilo.
Tada se suši, koristi za čajeve protiv prehlade, ili kao tamjan u ritualima čišćenja kuće.
Ali leti – on čuva. I ostaje tamo gde treba da bude: na prozoru, pored praga, u zidanoj pukotini.
Danas – pelin se još poštuje, iako ređe bere
Uprkos zaboravu mnogih običaja, pelin se i dalje čuva u nekim kućama.
I dalje se stavlja uz ikonostas ili u ugao sobe.
Možda ga ne beremo kao pre, ali kad naiđemo na njega – ne diramo.
Jer stari su znali:
pelin ne uzimaš kad je najlepši – već kad si najtiši.
SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"
Naši stari nikad nisu SKLANJALI MRVICE SA STOLA "GOLOM RUKOM", a hleb su UVEK DELILI: Narodna verovanja o prizivanju BOGATSTVA i teranju SIROMAŠTVA S PRAGA
Narodna verovanja u Srbiji prizivaju sreću i blagostanje kroz običaje i zabrane. Običaji se prenose generacijski kao deo kulturnog nasleđa srpskog naroda.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Kućerak od drveta i duše – Sirogojno, muzej pod otvorenim nebom
Na nadmorskoj visini od gotovo hiljadu metara, u srcu Zlatibora, nalazi se selo Sirogojno. Tu se u tišini brda rađa jedan od najlepših muzeja na otvorenom u Srbiji – „Staro selo“. Kroz drvene kućice, miris dima i škripu podova, posetioci zakorače u prošlost, u vreme kada se živelo jednostavno, a svaka stvar imala svoju priču.
Četinari koji ne znaju za smrt – Norveška kroz oči Isidore Sekulić
Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.
Komentari(0)