Pelin se ne bere kad cveta: Verovanje da u julu pelin čuva kuću, ali kažnjava bolesnu ruku
U narodnim običajima, pelin je važio za jednu od najmoćnijih biljaka. Leti, naročito oko Ilindana, pelin se nije smeo brati bez potrebe. Verovalo se da tada biljka „prelazi u čuvara“, i da uzvraća onome ko je uzme iz loše namere ili sa slabim telom.

Pelin je vekovima prisutan u srpskoj narodnoj medicini i duhovnosti – gorak, jak, postojan. Koristio se za lečenje, zaštitu, ali i za pročišćenje doma. Međutim, prema verovanjima zabeleženim u istočnoj i centralnoj Srbiji, u danima oko Ilindana (2. avgusta), pelin se ne bere. Tada je, kako su govorile starije žene, „pelin najjači, ali i najopasniji“. Ako ga ubere onaj ko to ne sme – može doći do nemoći, sna koji se ne pamti ili ruke koja trne bez razloga.
Pelin – lek, ali i čuvar
U srpskoj tradiciji, pelin se koristio kao prva biljka protiv uroka, kao tamjan bez dima i kao čistač prostora.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Zašto se ne bere kad cveta
Leti, kad procveta, pelin menja svoju prirodu.
Tada se, govorili su stari, „ne daje više ljudima – nego kući i zemlji“.
Njegova moć postaje teža, usmerena ne ka lečenju, već ka zaštiti.
I zato ga tada ne uzimaš sebi – jer ono što štiti, ne možeš da nosiš.
Brati pelin u to vreme smeli su samo zdravi ljudi, bez ljutnje, bez žurbe i bez pohlepe.
Ako se uzme više nego što treba – pelin ne boli odmah, ali pamti.
Šta se dešava ako se ubere pogrešno
U predanjima se pominje da ruka koja uzme pelin iz loše namere može:
– da trne noću,
– da ne zadrži toplinu,
– ili da izgubi osećaj za ono što dira.
Posebno se pazilo da deca ne čupaju pelin „jer miriše neobično“, niti da ga nose u venčićima.
Kada se sme brati i kako se koristi
Najsigurnije vreme za branje pelina je pre cvetanja, u rano proleće, ili kasnije – u jesen, kad „sve pametno ćuti“, kako se govorilo.
Tada se suši, koristi za čajeve protiv prehlade, ili kao tamjan u ritualima čišćenja kuće.
Ali leti – on čuva. I ostaje tamo gde treba da bude: na prozoru, pored praga, u zidanoj pukotini.
Danas – pelin se još poštuje, iako ređe bere
Uprkos zaboravu mnogih običaja, pelin se i dalje čuva u nekim kućama.
I dalje se stavlja uz ikonostas ili u ugao sobe.
Možda ga ne beremo kao pre, ali kad naiđemo na njega – ne diramo.
Jer stari su znali:
pelin ne uzimaš kad je najlepši – već kad si najtiši.

Najstarija srpska plemićka prezimena su ova: Ako ih nosite možda u vašim venama teče plava krv, da niste ni svesni
Ovo su prezimena koja su nosile srpske srednjovekovne plemićke porodice i vladarske dinastije

PO OCU ANDREJU: Ovo je muškarcu NAJVAŽNIJE u braku
Koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev.

VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

Šta se krije iza pesme "Topolska 18": Snežana Savić otkrila ko je živeo na toj čuvenoj adresi
Pesma "Topolska 18" je jedna od najpoznatijih numera iz domaćih serija

Znate li šta zapravo znači skraćenica "OK"?
Skraćenica OK je univerzalna i skoro da nema osobe na svetu koja je ne bi razumela. Ipak, postoji nekoliko teorija koje je pravo značenje ove reči
Komentari(0)