U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.
Ranojutarnja tišina u srpskom selu imala je posebnu vrednost. Pre nego što sunce izađe, a pre nego što se čuje prvi glas, žene bi sedele na pragu ili pored prozora i plele. Nije se to radilo iz nužde, već iz osećaja. U narodnom verovanju, posebno u predelima oko Homolja, Levača i Stare planine, žena koja plete pre zore nije samo domaćica – već ona koja „uzima svetlost“ i ume da je pretvori u vez, nit i poruku.
Zašto baš pre svitanja
Verovalo se da zora nosi najčistiju energiju dana.
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Zato se pletivo ili vez iz tih jutara nije poklanjalo svakome.
Obično su se takvi predmeti čak i skrivali, jer su u sebi nosili „deo svetla koji je uhvaćen dok svi još spavaju“.
Pletenje kao tiha molitva
Žene koje su ustajale prve, znale su kad treba da ćute.
Nisu govorile mnogo dok pletu.
Prstima su iznosile ono što još nije rečeno – brigu, nadu, pomirenje.
Ako bi neka žena ustajala rano i plela danima, a domaćinstvo postane tiše i mirnije, govorilo se:
„Plete joj se duša u nit.“
Kome se poklanja ono što je ispleteno u zoru
Takvi predmeti poklanjani su:
– detetu koje ima nemirne snove,
– mužu koji se sprema na put,
– snaji koja dolazi prvi put u kuću.
Ali bez reči, bez objašnjenja.
Predmet se samo ostavlja na stolici, prozoru ili uz jastuk.
Jer ono što je upleteno pre svitanja, ne priča se – nosi se.
Danas – veštine ostale, smisao zaboravljen
Mnoge žene i danas pletu, vezu i šiju.
Ali retko koja zna zašto je neko nekad ustajao ranije – ne zbog vremena, nego zbog svetlosti.
A možda bi i danas vredelo da se bar jednom sedne pre svitanja, sa koncem u ruci.
Ne da se radi – nego da se oseti šta može da se isplete kad tišina još ne zna šta će dan doneti.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Komentari(0)