U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.

Ranojutarnja tišina u srpskom selu imala je posebnu vrednost. Pre nego što sunce izađe, a pre nego što se čuje prvi glas, žene bi sedele na pragu ili pored prozora i plele. Nije se to radilo iz nužde, već iz osećaja. U narodnom verovanju, posebno u predelima oko Homolja, Levača i Stare planine, žena koja plete pre zore nije samo domaćica – već ona koja „uzima svetlost“ i ume da je pretvori u vez, nit i poruku.
Zašto baš pre svitanja
Verovalo se da zora nosi najčistiju energiju dana.
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Zato se pletivo ili vez iz tih jutara nije poklanjalo svakome.
Obično su se takvi predmeti čak i skrivali, jer su u sebi nosili „deo svetla koji je uhvaćen dok svi još spavaju“.
Pletenje kao tiha molitva
Žene koje su ustajale prve, znale su kad treba da ćute.
Nisu govorile mnogo dok pletu.
Prstima su iznosile ono što još nije rečeno – brigu, nadu, pomirenje.
Ako bi neka žena ustajala rano i plela danima, a domaćinstvo postane tiše i mirnije, govorilo se:
„Plete joj se duša u nit.“
Kome se poklanja ono što je ispleteno u zoru
Takvi predmeti poklanjani su:
– detetu koje ima nemirne snove,
– mužu koji se sprema na put,
– snaji koja dolazi prvi put u kuću.
Ali bez reči, bez objašnjenja.
Predmet se samo ostavlja na stolici, prozoru ili uz jastuk.
Jer ono što je upleteno pre svitanja, ne priča se – nosi se.
Danas – veštine ostale, smisao zaboravljen
Mnoge žene i danas pletu, vezu i šiju.
Ali retko koja zna zašto je neko nekad ustajao ranije – ne zbog vremena, nego zbog svetlosti.
A možda bi i danas vredelo da se bar jednom sedne pre svitanja, sa koncem u ruci.
Ne da se radi – nego da se oseti šta može da se isplete kad tišina još ne zna šta će dan doneti.

MILICA JE BILA NAJVOLJENIJA SRPSKA CARICA: Ono što je ona uradila za Srbiji, ni jedna majka nikad ne bi mogla!
Kneginja Milica, rođena 1335. godine, u vreme vladavine cara Dušana, bila je poreklom iz vladarske porodice Nemanjića. Njen otac bio je knez Vratko, u narodnoj tradiciji poznatiji kao Jug Bogdan, praunuk slavnog Stefana Nemanje.

Oči koje se zatvaraju pred istinom: Zašto se ne gleda u plamen dok se izgovara ime pokojnika
U narodnim verovanjima, a prema tumačenjima Veselina Čajkanovića, vatra nije samo svetlost već granica između svetova. Ako se u nju gleda dok se izgovara ime preminulog, verovalo se da čovek „otvara trag“ – i zove ono što ne sme da se vrati.

Upletanje sudbine: Verovanje da žena „uzima svetlost“ kada plete pre zore
U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.

Vuk kao sveti čuvar: Neprikosnovena zver sa znanjem koje se ne prenosi rečima
U srpskoj narodnoj mitologiji, vuk nije bio zver od koje se beži – već biće koje se poštuje. Veselin Čajkanović ukazuje da je vuk bio svet, pratilac bogova, čuvar duša i simbol sile koja nikada ne napada bez razloga.

Drveće koje ne prima grom: Da li su sveta stabla bila božiji stubovi
U srpskoj narodnoj mitologiji, postoje stabla koja grom ne dira. Hrast, jasen i lipa smatrani su svetim, jer se verovalo da su „stubovi neba“ – mesta gde se zemlja dodiruje s božanskim. Veselin Čajkanović ovu simboliku povezuje sa starim indoevropskim kosmološkim predstavama.
Komentari(0)