U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.
Ranojutarnja tišina u srpskom selu imala je posebnu vrednost. Pre nego što sunce izađe, a pre nego što se čuje prvi glas, žene bi sedele na pragu ili pored prozora i plele. Nije se to radilo iz nužde, već iz osećaja. U narodnom verovanju, posebno u predelima oko Homolja, Levača i Stare planine, žena koja plete pre zore nije samo domaćica – već ona koja „uzima svetlost“ i ume da je pretvori u vez, nit i poruku.
Zašto baš pre svitanja
Verovalo se da zora nosi najčistiju energiju dana.
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:
NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod
NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Zato se pletivo ili vez iz tih jutara nije poklanjalo svakome.
Obično su se takvi predmeti čak i skrivali, jer su u sebi nosili „deo svetla koji je uhvaćen dok svi još spavaju“.
Pletenje kao tiha molitva
Žene koje su ustajale prve, znale su kad treba da ćute.
Nisu govorile mnogo dok pletu.
Prstima su iznosile ono što još nije rečeno – brigu, nadu, pomirenje.
Ako bi neka žena ustajala rano i plela danima, a domaćinstvo postane tiše i mirnije, govorilo se:
„Plete joj se duša u nit.“
Kome se poklanja ono što je ispleteno u zoru
Takvi predmeti poklanjani su:
– detetu koje ima nemirne snove,
– mužu koji se sprema na put,
– snaji koja dolazi prvi put u kuću.
Ali bez reči, bez objašnjenja.
Predmet se samo ostavlja na stolici, prozoru ili uz jastuk.
Jer ono što je upleteno pre svitanja, ne priča se – nosi se.
Danas – veštine ostale, smisao zaboravljen
Mnoge žene i danas pletu, vezu i šiju.
Ali retko koja zna zašto je neko nekad ustajao ranije – ne zbog vremena, nego zbog svetlosti.
A možda bi i danas vredelo da se bar jednom sedne pre svitanja, sa koncem u ruci.
Ne da se radi – nego da se oseti šta može da se isplete kad tišina još ne zna šta će dan doneti.
NEVIDLJIVA GRANICA: Zašto se na reci Savi i danas praktikuje "kupanje mrtvih" i ko su bile Savske vodene vile
Reka Sava, moćna i mistična, oduvek je bila granica svetova: od Austrougarske do turske imperije, ali i granica između života i smrti. Otkrivamo drevna paganska verovanja vezana za Savu, mit o njenom imenu i zašto se u krajevima Posavine i danas čuva ritual pranja pokojnika vodom sa reke, kao i legenda o vodenim vilama koje su bile opasnije od utapanja.
Staroslovensko ime koje ima dugu istoriju: Ko se zove ovako, snažan je i spretan
Ukoliko poznajete nekog Borisa, pošaljite mu ovu priču o poreklu i značenju njegovog imena
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Evo kako su nestali srpski Pompeji na Balkanu! Grad koji je ispario u magli vekova, a Srbi i dalje žale za njim
Car Justinijan izgradio je velelepni grad u srcu Balkana, a danas od njega ostaju samo ruševine koje čuvaju duh prošlosti
Komentari(0)