U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.

Ranojutarnja tišina u srpskom selu imala je posebnu vrednost. Pre nego što sunce izađe, a pre nego što se čuje prvi glas, žene bi sedele na pragu ili pored prozora i plele. Nije se to radilo iz nužde, već iz osećaja. U narodnom verovanju, posebno u predelima oko Homolja, Levača i Stare planine, žena koja plete pre zore nije samo domaćica – već ona koja „uzima svetlost“ i ume da je pretvori u vez, nit i poruku.
Zašto baš pre svitanja
Verovalo se da zora nosi najčistiju energiju dana.
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Možda vas zanima:

NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

NEKADA SU GA DEVOJKE IZRAĐIVALE I NOSILE U MIRAZ Jelena iz Beograda jedna od retkih koja plete nakurnjake, ovo su najtraženiji "modeli"
Krenuli kao šala, a sada idu kao alva...
Zato se pletivo ili vez iz tih jutara nije poklanjalo svakome.
Obično su se takvi predmeti čak i skrivali, jer su u sebi nosili „deo svetla koji je uhvaćen dok svi još spavaju“.
Pletenje kao tiha molitva
Žene koje su ustajale prve, znale su kad treba da ćute.
Nisu govorile mnogo dok pletu.
Prstima su iznosile ono što još nije rečeno – brigu, nadu, pomirenje.
Ako bi neka žena ustajala rano i plela danima, a domaćinstvo postane tiše i mirnije, govorilo se:
„Plete joj se duša u nit.“
Kome se poklanja ono što je ispleteno u zoru
Takvi predmeti poklanjani su:
– detetu koje ima nemirne snove,
– mužu koji se sprema na put,
– snaji koja dolazi prvi put u kuću.
Ali bez reči, bez objašnjenja.
Predmet se samo ostavlja na stolici, prozoru ili uz jastuk.
Jer ono što je upleteno pre svitanja, ne priča se – nosi se.
Danas – veštine ostale, smisao zaboravljen
Mnoge žene i danas pletu, vezu i šiju.
Ali retko koja zna zašto je neko nekad ustajao ranije – ne zbog vremena, nego zbog svetlosti.
A možda bi i danas vredelo da se bar jednom sedne pre svitanja, sa koncem u ruci.
Ne da se radi – nego da se oseti šta može da se isplete kad tišina još ne zna šta će dan doneti.

POTEGAO PIŠTOLJ NA KOLEGU, SVEČANO OTVORIO WC NA SPLAVU: Filmska životna priča Pavla Vuisića, ostavio čak TRI TESTAMENTA
Ljubav našeg naroda prema Pavlu Vuisiću kao glumcu proporcionalna je našoj potpunoj neupućenosti u njegovu biografiju, privatni život, politička gledišta i svetonazor, depresiju koju je lečio alkoholom, i njegovu omrazu prema glumi.

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Tkački razboj – kako se nekada tkala toplina doma
Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.

Naši stari nikad nisu SKLANJALI MRVICE SA STOLA "GOLOM RUKOM", a hleb su UVEK DELILI: Narodna verovanja o prizivanju BOGATSTVA i teranju SIROMAŠTVA S PRAGA
Narodna verovanja u Srbiji prizivaju sreću i blagostanje kroz običaje i zabrane. Običaji se prenose generacijski kao deo kulturnog nasleđa srpskog naroda.
Komentari(0)