Upletanje sudbine: Verovanje da žena „uzima svetlost“ kada plete pre zore

Kiza R

20:00

Kultura 0

U srpskoj narodnoj tradiciji, žene koje ustaju pre svitanja i pletu, šiju ili tkaju, ne rade samo ručni rad. Verovalo se da one tada „hvataju prvu svetlost dana“ i mogu, kroz nit, da upletu mir, zdravlje ili odgovor na pitanje koje još nije izgovoreno.

pletenje
Shutterstock

Ranojutarnja tišina u srpskom selu imala je posebnu vrednost. Pre nego što sunce izađe, a pre nego što se čuje prvi glas, žene bi sedele na pragu ili pored prozora i plele. Nije se to radilo iz nužde, već iz osećaja. U narodnom verovanju, posebno u predelima oko Homolja, Levača i Stare planine, žena koja plete pre zore nije samo domaćica – već ona koja „uzima svetlost“ i ume da je pretvori u vez, nit i poruku.

Zašto baš pre svitanja

Verovalo se da zora nosi najčistiju energiju dana.

Ono što se tada pomisli – ostaje.
Ono što se tada uradi – drži.
A ono što se tada uplete – pamti.

Zato se pletivo ili vez iz tih jutara nije poklanjalo svakome.
Obično su se takvi predmeti čak i skrivali, jer su u sebi nosili „deo svetla koji je uhvaćen dok svi još spavaju“.

Pletenje kao tiha molitva

Žene koje su ustajale prve, znale su kad treba da ćute.
Nisu govorile mnogo dok pletu.
Prstima su iznosile ono što još nije rečeno – brigu, nadu, pomirenje.
Ako bi neka žena ustajala rano i plela danima, a domaćinstvo postane tiše i mirnije, govorilo se:
„Plete joj se duša u nit.“

Kome se poklanja ono što je ispleteno u zoru

Takvi predmeti poklanjani su:
– detetu koje ima nemirne snove,
– mužu koji se sprema na put,
– snaji koja dolazi prvi put u kuću.

Ali bez reči, bez objašnjenja.
Predmet se samo ostavlja na stolici, prozoru ili uz jastuk.
Jer ono što je upleteno pre svitanja, ne priča se – nosi se.

Danas – veštine ostale, smisao zaboravljen

Mnoge žene i danas pletu, vezu i šiju.
Ali retko koja zna zašto je neko nekad ustajao ranije – ne zbog vremena, nego zbog svetlosti.
A možda bi i danas vredelo da se bar jednom sedne pre svitanja, sa koncem u ruci.
Ne da se radi – nego da se oseti šta može da se isplete kad tišina još ne zna šta će dan doneti.

Pop Ćira i pop Spira

REŠENJE ISTORIJSKE ZAGONETKE: Evo zašto su Banaćani "Lale"

Kultura

21:00

24 maj, 2025

Banaćani su Lale, Čačani Grebići, Paraćince zovu DŽigerani, Kruševljane Čarapani, Jagodince Ćurani... Zbog poljoprivredne kulture kojom se masovno bave, Leskovčanima je prilepljen nadimak Paprikari. A svi su Srbi, istih korena, samo iz različitih krajeva zemlje. Svaki nadimak ima svoju legendu ili istorijsku pozadinu, a poreklo šaljivog naziva za Banaćane krije posebno zanimljivu priču.

Vuk Karadžić

KOCKA, PIJANSTVO I DUGOVI: Ko je bio sin Vuka Karadžića?

Kultura

19:00

24 maj, 2025

VUK Stefanović Karadžić ostavio je neizbrisiv trag u srpksoj istoriji kao srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Međutim, reformator našeg jezika u privatnom životu suočavao se sa brojnim skandalima. Sa suprugom Anom Kraus imao je jedanaestoro dece, a preživelo je samo dvoje - Mina i Dimitrije. Polagao je nade u sina, misleći da će imati sjajnu budućnost i imresivnu karijeru, ali Vukov naslednik je krenuo stanputicom.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading