NAJBOLJA ANTISTRES TERAPIJA U HLADNIM ZIMSKIM DANIMA : Sezona vunenih čarapa i prsluka u punom jeku, urbane pletilje iz Čačka ne zaboravljaju klot i frket (FOTO)
Nakon toga dobijate fantastičan proizvod

Da tokom hladnih zimskih dana i na debelom minusu najbolje greje vuna u praksi je dokazano mnogo puta. Iako možda nisu tako moderne, ali veštim rukama ispletene čarape i priglavci i dalje su spas od hladnoće, pa pletilje verne tradicije ne odustaju od ovog ručnog rada. Katarina i Slađana iz Čačka iako žive u gradu, pletu vunene aksesoare i tim unikatnim poklonima raduju svoje prijatelje pred praznike.
„Ovo je generacijski posao koji mi je ostavljen u nasleđe, plela je moja baka, potom mama koja je to prenela meni, ja na svoju kćerku. Danas smo preplavljeni različitim veštačkim materijalima, ali prirodna i prava vuna nema alternativu. Ona je prvenstveno zdrava, zimi greje, leti hladi, jedne čarape mogu da se ispeltu za dan i po do dva da se završe, dok je za pletnje prsluka potrebno i do pet dana ”, rekla je za RINU Slađana Janković.
Rina
Da će su u domu ove porodice još dugo plesti vunene stvari, dokazuje i naslednica Katarina koja iako mlada ne beži od svojih korena i veština koju je nasledila od svojih pretkinja.
Možda vas zanima:

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.

Do sada molili Boga da padne kiša, a sada samo klik na daljinski: Vlade iz Čačka na svom imanju več zasadio treću kulturu za ovu sezonu
Da nije sistema za navodnjavanje ništa od toga ne bi bilo
Možda vas zanima:

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.

Do sada molili Boga da padne kiša, a sada samo klik na daljinski: Vlade iz Čačka na svom imanju več zasadio treću kulturu za ovu sezonu
Da nije sistema za navodnjavanje ništa od toga ne bi bilo
Možda vas zanima:

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.

Do sada molili Boga da padne kiša, a sada samo klik na daljinski: Vlade iz Čačka na svom imanju več zasadio treću kulturu za ovu sezonu
Da nije sistema za navodnjavanje ništa od toga ne bi bilo
„Ništa mi nije teško, počela sam najpre da štrikam jednostavnije stavri, a sada mogu čak i čarape sa pet igala. Važno je znati i odabrati vuneni konac za pletenje čarapa, za deblje dvostruki, a za tanje čarape jednostruki konac. Sve su to male tajne pletilja, da bi finalni proizvod bio odličnog kvaliteta i dugovečan ”, objašnjava Katarina.
Oduvek su žene obrađivale vunu od runa do klupka i zanat pletenja star je koliko i svet, a gradske pletilje Katarina i Svetlana podsećaju na klot i frket i pletenje na premet. Osim što na ovaj način nastaju jedinstvene čarape i prsluci koji greju, mnogi za pletenje kažu i da je to jedinstvena antistres terapija.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Miloš Crnjanski i beogradske šetnje: Grad koji je ušao u njegove stihove
Kako su beogradske ulice, obale i kafane postale inspiracija jednom od najvećih srpskih pisaca

Berba šljive u Šumadiji: Od voćnjaka do kazana za rakiju
Kako kraj avgusta i početak septembra pretvaraju sela Šumadije u mirisne radionice za najpoznatiji srpski napitak

Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju

Kako je Ljuba Tadić spasao predstavu kada su se ugasile sve svetiljke na sceni
Legendarna improvizacija glumca koja je publiku dovela do suza od smeha

Savindan po starom kalendaru: Zaboravljeni običaji za zdravlje iz avgusta
Kako su naši stari 27. avgusta palili sveće i kuvali lekovite napitke da bi spremni dočekali jesen
Komentari(0)