Svi u Vranju su sedeli, a onda je svekrva zaigrala kolo: "Čim je mlada progovorila znao sam na šta će taj brak ličiti"
Nijedno svadbeno veselje u tom gradu ne otpočinje dok svekrva ne zaigra i ne povede kolo.
Ali tu nije kraj, kolo mora da povede i snaška. Tako svekrva zaigra svekrvino, a snaja snaškino kolo. I sami običaji ukazuju na kompleksnost odnosa dve žene svekrve i snaje od samog starta, ulaska mlade u porodicu mladoženje, dakle od čina venčanja i sklapanja braka, a onda i svadbenog veselja.
Mlada i mladoženjina majka u novim ključnim životnim ulogama, sudbinski spojene.
Pa da krenemo redom.
Možda vas zanima:
SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Možda vas zanima:
SRPSKA BELA MAGIJA: Zašto se bostilj u Vranju kuvao bez vode i kako je postao prirodni lek za kašalj i anemiju
U južnoj Srbiji, šljiva nije samo voće za rakiju. Otkrivamo Bostilj – starinski pekmez sa juga, koji je nastao u Vranju. Ovo "crno zlato" se kuvalo u posebnim kazanima bez kapi vode i šećera, što ga čini prirodnim koncentratom gvožđa i eliksirom za imunitet, daleko boljim od svih uvoznih proizvoda.
Kako je carsko proročanstvo stvorilo manastir Prohor Pčinjski - Počivalište moštiju svetitelja i čuda na Kozjaku
Na obroncima planine Kozjak, u dolini reke Pčinje, smestio se jedan od najvećih i najznačajnijih manastira juga Srbije – Prohor Pčinjski. Posvećen je Svetom Prohoru, pustinožitelju iz XI veka, koji je prema predanju predvideo da će mladi vojskovođa Roman Diogen postati vizantijski car. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je u znak zahvalnosti podigao manastir i darovao ga monahu.
Svadbeno veselje počinje svekrvinim kolom najpre ispred porodične kuće mladoženje.
Svekrvino kolo majka mladoženje po vranjanskom običaju ponovo povede kada sa porodicom i svatovima dođe po mladu ispred njenog porodičnog doma.
Mlada koja se tog dana udaje i po koju dolazi mladoženja sa svojom porodicom i svatovima po izlasku iz porodičnog doma kako i nalaže običaj u Vranju zaigra i povede "snaškino" kolo, takođe kao kolovođa.
Muzičari koji sviraju na vranjskim svadbama kažu da je bilo mnogo anegdota u vezi toga, kad se noge isprepletu...a srce zaigra.
Današnje svekrve i mlade, a to se dešavalo neretko uoči samog veselja "proigraju" pomenuta kola učeći od pravih vranjskih igraoraca.
"Na jednoj od svadbi, mlada je svog zeta, sestrinog muža zamolila da u kolu bude pored nje, kako bi joj pomogao da ne pogreši u koracima dok muzičari sviraju "snaškino kolo". Prisutna je i trema u igri, ali ukoliko je venčanica duga i prekriva noge, onda mladin problem i nije toliko uočljiv. Važno je pratiti ritam, lagano, koracima ali svako od nas nema isti osećaj za takt, nije sluhista jednostavno ne oseća muziku", objašnjava Momčilo S. koji je godinama sa vranjskim muzičarima nastupao na veseljima sa svojim bendom. Nikada kaže neće zaboraviti svadbu na kojoj je mlada raspoređivala goste, ko će kako, gde i sa kim da se fotografiše.
"Videlo se da ništa ne prepušta slučaju i da voli da komanduje. Razni ljudi, razne ćudi, za mir u kući sve se izdrži, ali ipak granica mora da postoji, kao i pristojnost u ponašanju na slavljima", navodi muzičar i dodaje da mladost sve dozvoljava, ali da starost i iskustvo koriguju ponašanje, i tu se brzo prepozna i uoči ko je iz kakve porodice i sa kakvim vaspitanjem, napominje Momčilo.
S druge strane kada veselja nakon venčanja nisu velika već se organizuju u krugu porodice u restoranu, ovi običaji i nisu imperativ.
"Na svadbama kada krene veselje i igra, ne treba biti veliki stručnjak kod uočavanja igraoraca i dobrih poznavaoca muzike i igre. Prava je umetnost kako prate muzički ritam bez obzira da li se radi o narodnim kolima, ili plesu," tvrdi Momčilo.
A posle venčanja "snaška" igra, ali sada u nekoj od životnih uloga, a ulogu dobijaju i njen suprug, ali i njegova majka "novopečena svekrva"...
Mnogo je anegdota u gradu podno Pržara na tu temu, najčešće se snaja komentariše rečenicom "novo sito o klin visi". U prevodu u snaju gledaju svi ne bi li procenili njen karakter i kakav je čovek. Stara izreka, kažu para vredi.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
U JEDNOJ REČENICI: Nušić je dao najbolju definiciju ŽENE
Branislav Nušić i Darinka imali su troje dece: Margitu, Strahinju Bana i Oliveru. Olivera je umrla kada je imala samo dve godine. Nušić je bio veoma privržen svojoj deci, koju je vodio u slikarske ateljee i u pozorište. NJegova deca su glumila u nekim njegovim predstavama.
Komentari(0)