Zašto se u srpskoj tradiciji petak smatra danom kada ne valja ni tražiti, ni pozajmljivati, ni uzimati novac

“Ne traži pare u petak – tražićeš ih cele godine.” Ova izreka još se čuje širom Srbije, naročito u manjim mestima, i to ne od sujevernih, već od onih koji “znaju kako se pare drže u kući”. U narodnom verovanju, petak nije povoljan dan za novac. To je dan tišine, iskušenja, unutrašnje sabranosti – a ne dan za nove obaveze. Veruje se da novac koji se pozajmi petkom nosi teškoću, a dug koji se tada napravi – teško se vraća.
Koreni verovanja – petak kao “dan mraka”
U srpskoj narodnoj religiji, petak je dan kada se ne započinje ništa važno. To nije dan za svadbu, za put, za gradnju, niti za novčane dogovore. Vezuje se za dan Hristovog raspeća, ali i za dan kada “zemlja ćuti, a voda pamti”. Zato se smatralo da sve što se započne u petak – traje, ali u tišini, bez ploda.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Šta se ne sme raditi s novcem u petak
- Ne pozajmljuje se nikome – veruje se da “daješ ruku, ne pare”
- Ne vraća se dug – jer “novac izlazi iz kuće sa sve srećom”
- Ne daje se “na zajam” ni hleb, ni so – jer to nosi prazninu
- Ne kupuje se ništa skupo – kupljeno “ne donosi radost”
- U nekim krajevima, čak se pazilo da se u petak ne broji sitnina – “jer će sve ostati sitno do kraja meseca”.
Kako se štitio dom od “novčane praznine”
Postojali su i tihi običaji zaštite:
- Novac se u petak “gleda, ali ne dira”
- Ako baš moraš da daš – daj levom rukom, bez reči
- Ako primiš novac – prekriži ruku i kaži: “Da se ne zadrži praznina”
Dug napravljen petkom – dug duže traje
Verovalo se da će osoba koja se zaduži petkom stalno imati prepreke u vraćanju. Često se govorilo: “Ako u petak potpišeš – pisaćeš još godinama.” Zato su se važni finansijski dogovori odlagali za četvrtak ili subotu.
Danas – mit ili pametan oprez?
U vremenu kad se pare klikom šalju, teško je ostati veran ovim pravilima. Ali i dalje – mnogi nesvesno odlažu plaćanja za “neki drugi dan”. I možda nije stvar u magiji, već u ritmu – da petak ipak ostane dan za zatvaranje nedelje, a ne otvaranje dugova.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

KUM NIJE DUGME! Zašto se ova čast nikada ne odbija?
U našem narodu postoji verovanje staro koliko i samo pravoslavlje - kumstvo se ne odbija. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto? Evo šta zapravo znači kada neko kaže: "Kum je svetinja".

U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi

STIŽU VELIKE ZADUŠNICE: Šta sve vernici treba da ispoštuju?
Pravoslavni hrišćani ovu subotu posvećuju umrlim precima i posećuju grobove, pale sveće i služe pomene

Srpsko ime sa dva značenja: Jedno je PRELEPO, a drugo JEZIVO
Verovatno jedino ime koje ima dva potpuno oprečna značenja.
Komentari(0)