Zašto se u srpskoj tradiciji petak smatra danom kada ne valja ni tražiti, ni pozajmljivati, ni uzimati novac
“Ne traži pare u petak – tražićeš ih cele godine.” Ova izreka još se čuje širom Srbije, naročito u manjim mestima, i to ne od sujevernih, već od onih koji “znaju kako se pare drže u kući”. U narodnom verovanju, petak nije povoljan dan za novac. To je dan tišine, iskušenja, unutrašnje sabranosti – a ne dan za nove obaveze. Veruje se da novac koji se pozajmi petkom nosi teškoću, a dug koji se tada napravi – teško se vraća.
Koreni verovanja – petak kao “dan mraka”
U srpskoj narodnoj religiji, petak je dan kada se ne započinje ništa važno. To nije dan za svadbu, za put, za gradnju, niti za novčane dogovore. Vezuje se za dan Hristovog raspeća, ali i za dan kada “zemlja ćuti, a voda pamti”. Zato se smatralo da sve što se započne u petak – traje, ali u tišini, bez ploda.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Šta se ne sme raditi s novcem u petak
- Ne pozajmljuje se nikome – veruje se da “daješ ruku, ne pare”
- Ne vraća se dug – jer “novac izlazi iz kuće sa sve srećom”
- Ne daje se “na zajam” ni hleb, ni so – jer to nosi prazninu
- Ne kupuje se ništa skupo – kupljeno “ne donosi radost”
- U nekim krajevima, čak se pazilo da se u petak ne broji sitnina – “jer će sve ostati sitno do kraja meseca”.
Kako se štitio dom od “novčane praznine”
Postojali su i tihi običaji zaštite:
- Novac se u petak “gleda, ali ne dira”
- Ako baš moraš da daš – daj levom rukom, bez reči
- Ako primiš novac – prekriži ruku i kaži: “Da se ne zadrži praznina”
Dug napravljen petkom – dug duže traje
Verovalo se da će osoba koja se zaduži petkom stalno imati prepreke u vraćanju. Često se govorilo: “Ako u petak potpišeš – pisaćeš još godinama.” Zato su se važni finansijski dogovori odlagali za četvrtak ili subotu.
Danas – mit ili pametan oprez?
U vremenu kad se pare klikom šalju, teško je ostati veran ovim pravilima. Ali i dalje – mnogi nesvesno odlažu plaćanja za “neki drugi dan”. I možda nije stvar u magiji, već u ritmu – da petak ipak ostane dan za zatvaranje nedelje, a ne otvaranje dugova.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)