Planinski vrtovi iznad Pribojske Banje: Povrće koje raste samo na 900 metara nadmorske visine
Na padinama između Priboja i Banje, lokalna domaćinstva čuvaju seme povrća koje ne uspeva nigde više – ni ukusom, ni snagom

U vreme kada su pijace prepune hibridnih sorti i plasteničke robe, u selima iznad Pribojske Banje još opstaje jedno drugo lice baštovanstva – planinski vrtovi, podignuti na visini od 800 do 950 metara, gde uspevaju samo otporne, stare sorte povrća. Tu se još uvek gaji pasulj očnjak, krompir crveni brđanin, šargarepa sa ljubičastim korenom, pa čak i autohtoni beli luk oštre arome, čije seme se prenosi kroz generacije.
Zemlja koja ne trpi hemiju
Bašte se nalaze na strmim padinama iznad sela Krajčinovići, Kratovo i Sastavci. Tamo gde nema industrijskog zagađenja, a sunce greje samo deo dana, povrće sporo raste – ali zato ima intenzivan ukus i dug vek trajanja. Ljudi ovde ne koriste veštačka đubriva ni pesticide – zemlja se đubri stajskim đubrivom, a korov se čupa rukom.
Možda vas zanima:

U ovoj banji noćenje za dvoje je 1.000 dinara! Na samo tri sata od Beograda, niče prava oaza mira i lepote koja postaje ozbiljna turistička atrakcija
Banje u Srbiji poslednjih godina obaraju rekorde u posećenosti. Sve je više domaćih turista koji na ovim odmaralištima provode svoje odmore, a čak i stranci zbog njih rado odriču mora i plaža. Osim prirodnih lečilišta banje se izdižu u sam vrh i zbog prirode koja ih okružuje ali i rekreativnih aktivnosti koje su prilagođene svim uzrastima. Jedna banja iako još uvek nije iskoristila puni potencijal, na dobrom je putu da se uskoro izdigne na sam vrh u posećenosti, posebno po ceni smeštaja koje se kreće od 1.000 dinara za dve osobe.

LEKOVITO BLAGO ZAPADNE SRBIJE Pribojska Banja, neotkriveni dragulj leči telo i dušu, a cene više nego pristupačne (VIDEO)
Nije poznato da je ijedna banja na teritoriji Srbije, sa svojom lekovitošću ušla u legendu, te da je lečeći narod, a i careve i kraljeve, vladike i patrijarhe, iste privlačila da tu zidaju crkve, zadužbine i manastire, kao što je to slučaj sa Pribojskom Banjom,” koja izvire blizu reke Lim.
Možda vas zanima:

U ovoj banji noćenje za dvoje je 1.000 dinara! Na samo tri sata od Beograda, niče prava oaza mira i lepote koja postaje ozbiljna turistička atrakcija
Banje u Srbiji poslednjih godina obaraju rekorde u posećenosti. Sve je više domaćih turista koji na ovim odmaralištima provode svoje odmore, a čak i stranci zbog njih rado odriču mora i plaža. Osim prirodnih lečilišta banje se izdižu u sam vrh i zbog prirode koja ih okružuje ali i rekreativnih aktivnosti koje su prilagođene svim uzrastima. Jedna banja iako još uvek nije iskoristila puni potencijal, na dobrom je putu da se uskoro izdigne na sam vrh u posećenosti, posebno po ceni smeštaja koje se kreće od 1.000 dinara za dve osobe.

LEKOVITO BLAGO ZAPADNE SRBIJE Pribojska Banja, neotkriveni dragulj leči telo i dušu, a cene više nego pristupačne (VIDEO)
Nije poznato da je ijedna banja na teritoriji Srbije, sa svojom lekovitošću ušla u legendu, te da je lečeći narod, a i careve i kraljeve, vladike i patrijarhe, iste privlačila da tu zidaju crkve, zadužbine i manastire, kao što je to slučaj sa Pribojskom Banjom,” koja izvire blizu reke Lim.
Možda vas zanima:

U ovoj banji noćenje za dvoje je 1.000 dinara! Na samo tri sata od Beograda, niče prava oaza mira i lepote koja postaje ozbiljna turistička atrakcija
Banje u Srbiji poslednjih godina obaraju rekorde u posećenosti. Sve je više domaćih turista koji na ovim odmaralištima provode svoje odmore, a čak i stranci zbog njih rado odriču mora i plaža. Osim prirodnih lečilišta banje se izdižu u sam vrh i zbog prirode koja ih okružuje ali i rekreativnih aktivnosti koje su prilagođene svim uzrastima. Jedna banja iako još uvek nije iskoristila puni potencijal, na dobrom je putu da se uskoro izdigne na sam vrh u posećenosti, posebno po ceni smeštaja koje se kreće od 1.000 dinara za dve osobe.

LEKOVITO BLAGO ZAPADNE SRBIJE Pribojska Banja, neotkriveni dragulj leči telo i dušu, a cene više nego pristupačne (VIDEO)
Nije poznato da je ijedna banja na teritoriji Srbije, sa svojom lekovitošću ušla u legendu, te da je lečeći narod, a i careve i kraljeve, vladike i patrijarhe, iste privlačila da tu zidaju crkve, zadužbine i manastire, kao što je to slučaj sa Pribojskom Banjom,” koja izvire blizu reke Lim.
– Naš paradajz puca kad se zagrize. Kad ga zamešaš s lukom i sirom, to je salata koju ne možeš kupiti, priča Milka iz Krajčinovića, koja još koristi seme koje je čuvala njena majka.
Mikroklima koja stvara snagu
Posebnost ovih vrtova je upravo u visinskoj klimi. Noći su hladne čak i leti, a dani bez ekstremnih temperatura, što povrću omogućava spor, ali stabilan rast. Takvi uslovi pogoduju naročito krompiru, lukovima i mahunarkama, koje ovde imaju izraženiji sadržaj skroba i aromu.
Mnogi nutricionisti tvrde da upravo ovakvo povrće ima višu hranljivu vrednost – jer biljke razvijaju više zaštitnih jedinjenja da bi opstale.
Mali vrtovi, veliki ponos
Ovo nisu velike plantaže. Svaka porodica ima po nekoliko redova, uglavnom za sebe, rodbinu i ponekog turista koji naiđe. Nema prodaje na veliko – ali ima ljubavi, tradicije i znanja koje se ne piše, već prenosi iz ruke u ruku.

Opanci – od svakodnevne obuće do simbola tradicije
Od planinskih sela do varoških sokaka, opanci su vekovima bili simbol srpskog domaćinstva, rada i svakodnevice. Zanat opančara, iako danas retkost, i dalje čuva priču o umeću, strpljenju i životu koji je nekada tekao sporije, ali sa više mere.

Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.

Stara srpska narodna verovanja kojima su naši stari privlačili novac i sreću, a terali siromaštvo i zlo: Ovako im je uspevalo da prizovu dobru energiju
Da li su se i u vašoj kući pominjala ova stara srpska narodna verovanja?

Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.

Kralj scene i kafane – neponovljivi Zoran Radmilović
Postojao je samo jedan glumac koji je mogao da napravi predstavu od sopstvene pauze, da iz jedne rečenice napravi legendu i da publiku drži u neizvesnosti šta će izgovoriti sledeće – Zoran Radmilović. Njegova scena bila je i pozornica i kafana, a život je živeo jednako strasno u oba sveta.
Komentari(0)