Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

Na zapadu Srbije, u dolini reke Jadar, nalazi se selo Jadranska Lešnica, mesto poznato po zemljoradnji, ali i po nečemu daleko trajnijem – glini koju vekovima koriste lončari i pećari iz čitavog Podrinja. Ova glina se ručno kopa iz njiva, suši, prosejava i meša s vodom kako bi se oblikovala u posuđe koje i danas krasi domaćinstva širom Srbije.
Gde se vadi i kako se priprema
Glina se vadi na dubini od 1,5 do 3 metra, na tačno određenim mestima koja meštani nazivaju „gliništa“. Njiva se tada „otvori“, ručno se iskopa glina, zatim se prosuši na suncu i drobi u prah. Nakon toga sledi mešanje sa vodom i ručno gnječenje, bez dodatka hemikalija.
Možda vas zanima:

U jednoj godini četiri puta se izlivala, a kuće bile pod vodom: Sada je tome došao kraj
Veliki građevinski poduhvat koji će rešiti glavobolje mnogih meštana Loznice kod Čačka

LETO 2023. JE REZERVISANO ZA JEDAN GRAD U SRBIJI Priuštite nezaboravan provod porodici i sebi
Leto 2023. Je rezervisano za jedan grad u Srbiji
Možda vas zanima:

U jednoj godini četiri puta se izlivala, a kuće bile pod vodom: Sada je tome došao kraj
Veliki građevinski poduhvat koji će rešiti glavobolje mnogih meštana Loznice kod Čačka

LETO 2023. JE REZERVISANO ZA JEDAN GRAD U SRBIJI Priuštite nezaboravan provod porodici i sebi
Leto 2023. Je rezervisano za jedan grad u Srbiji
Možda vas zanima:

U jednoj godini četiri puta se izlivala, a kuće bile pod vodom: Sada je tome došao kraj
Veliki građevinski poduhvat koji će rešiti glavobolje mnogih meštana Loznice kod Čačka

LETO 2023. JE REZERVISANO ZA JEDAN GRAD U SRBIJI Priuštite nezaboravan provod porodici i sebi
Leto 2023. Je rezervisano za jedan grad u Srbiji
Stariji majstori kažu da je najvažnije „da glina legne“, odnosno da odstoji bar 10 dana, pre nego što se oblikuje.
rina
Lonci, crepulje i saksije iz jedne mase
U Jadranskoj Lešnici i okolnim selima, izrađuju se:
- crepulje – plitke posude za pečenje pogače ili proje
- zemljane šerpe i lonci – za kuvanje na tihoj vatri
- saksije i ćupovi za čuvanje masti, vode i zimnice
Nakon oblikovanja, proizvodi se suše na promaji, pa se peku u posebnim zemljanim pećima ili u pećnicama na drva. Nema lakiranja, nema plastike – samo zemlja, voda i vatra.
rina
Očuvanje zanata i potencijal za razvoj
Iako danas ima sve manje zanatlija koji se time bave profesionalno, glina iz Jadranske Lešnice je i dalje tražena među keramičarima, umetnicima i domaćinstvima koja žele prirodno posuđe. Pojedini mladi ljudi iz Loznice i Krupnja učestvuju u radionicama gde uče kako da se rade osnovne forme, a proizvodi se sve češće nalaze i na etno-manifestacijama.
Postoji inicijativa da se ova lokalna glina i tehnika obrade uvrste u listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Glina koja spaja generacije
Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da proces izrade posuđa od gline gotovo da se nije promenio stotinama godina. I danas, kao i nekada, za dobar lonac potrebna je dobra ruka, vreme i strpljenje.
U svetu brzine i plastike, glina iz Lešnice podseća na to da najdugovečnije stvari često dolaze iz zemlje – i iz ruku.

"Ne moram ja ništa" Pavle Vuisić je tako odbrusio Titu da je maršal odlučio da ga odmah odvede u sporednu prostoriju, a tamo...
Službe bezbednosti su ga jednom prilikom kidnapovale na reci i u gaćama ga odveli u Beli dvor, a o njegovoj reakciji se i danas priča.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.

Izletište sa dušom: Devojački bunar i neobična crkva od drveta
Jedinstveno bogomolje u Banatu, okruženo legendom o nesrećnoj devojci i tišinom Deliblatske peščare.

Rtanj i njegova majčina dušica – miris koji leči
Biljka iz srca misteriozne planine, koja krije lekovitu moć i vekovima inspiriše narodne priče.
Komentari(0)