KO JE UKRAO DNEVNIK DANILA KIŠA I KAKO JE NASTAO "GROBNICA ZA BORISA DAVIDOVIČA": Najveći skandal srpske književnosti!

Kiza R

14:00

Kultura 0

Danilo Kiš je jedan od najvećih pisaca, ali njegov život obeležio je politički i književni skandal koji ga je naterao da napusti zemlju. Ovo su nepoznati detalji o plagijatu i suđenju koje je potreslo Jugoslaviju.

Danilo Kiš
Youtube/filmovi dodatak

Kada se govori o Danilu Kišu (1935–1989), nezaobilazno je pominjanje njegovih remek-dela poput "Peščanika" ili "Enciklopedije mrtvih", ali i "Grobnice za Borisa Davidoviča". Upravo je ovo delo, objavljeno 1976. godine, izazvalo najveći književni skandal u posleratnoj Jugoslaviji, poznat kao "Afera plagijata". Sukob sa kritičarima i političkim krugovima, koji je trajao godinama, naterao je Kiša da napusti Beograd i Jugoslaviju. Iza spora o tome da li je Kiš "koristio tuđe izvore" krio se mnogo dublji problem: ideološki obračun komunističke nomenklature sa piscem koji je kritikovao totalitarizam. Ova afera nije uništila samo Kišev ugled (privremeno), već je i nepovratno promenila sliku srpske književne scene.

Afera plagijata: Ideološki obračun

"Grobnica za Borisa Davidoviča" je zbirka priča o žrtvama staljinizma i totalitarnih ideologija, ispričana hladnim, dokumentarističkim stilom. Neposredno nakon objavljivanja, književni kritičar Dragan M. Jeremić optužio je Kiša za plagijat, tvrdeći da je delove svojih priča "prepisao" iz tuđih, nefikcionalnih izvora. Iako je Kiš u svojim esejima (poput "Čas anatomije") detaljno objasnio svoju metodu pisanja (korišćenje dokumenta kao umetničkog materijala), kritičari su koristili optužbe o plagijatu da bi ga ideološki diskreditovali. Kiš je uspešno branio svoj rad na sudu, ali je sam sudski proces pretvoren u politički progon nepoželjnog intelektualca.

Ukradeni dnevnik i odlazak u Pariz

Iako je Kiš pobedio na sudu i dokazao da su optužbe lažne i tendenciozne, atmosfera linča u Beogradu bila je neizdrživa. Pored javnog sramoćenja, Kiš je doživeo i privatni udarac. U tom periodu mu je navodno ukraden dnevnik, što je on doživeo kao vrhunac nasilja nad privatnošću i pokušaj potpune diskreditacije. Razočaran stanjem u Jugoslaviji, Kiš se 1979. godine trajno preselio u Pariz. Odatle je, udaljen od političkih pritisaka, nastavio da stvara, stekavši svetsku slavu i potvrđujući svoj genij. Njegovo delo je danas kanonizovano.

Nasleđe borbe: Kiš kao simbol otpora

Afera plagijata nije bila samo spor o književnosti; bila je to borba za slobodu umetničkog izražavanja u totalitarnom društvu. Danilo Kiš je postao simbol intelektualne doslednosti i odbijanja kompromisa sa vlašću. On je dokazao da je dokumentarno pisanje legitimna umetnička forma, a njegova borba je poslužila kao pouka budućim generacijama pisaca u Srbiji o značaju odbrane integriteta. Njegova kasnija dela, pisana iz Pariza, smatraju se neposrednom refleksijom tog političkog izgnanstva i suštinske usamljenosti umetnika.

Komentari(0)

Loading