KO JE UKRAO DNEVNIK DANILA KIŠA I KAKO JE NASTAO "GROBNICA ZA BORISA DAVIDOVIČA": Najveći skandal srpske književnosti!
Danilo Kiš je jedan od najvećih pisaca, ali njegov život obeležio je politički i književni skandal koji ga je naterao da napusti zemlju. Ovo su nepoznati detalji o plagijatu i suđenju koje je potreslo Jugoslaviju.
Kada se govori o Danilu Kišu (1935–1989), nezaobilazno je pominjanje njegovih remek-dela poput "Peščanika" ili "Enciklopedije mrtvih", ali i "Grobnice za Borisa Davidoviča". Upravo je ovo delo, objavljeno 1976. godine, izazvalo najveći književni skandal u posleratnoj Jugoslaviji, poznat kao "Afera plagijata". Sukob sa kritičarima i političkim krugovima, koji je trajao godinama, naterao je Kiša da napusti Beograd i Jugoslaviju. Iza spora o tome da li je Kiš "koristio tuđe izvore" krio se mnogo dublji problem: ideološki obračun komunističke nomenklature sa piscem koji je kritikovao totalitarizam. Ova afera nije uništila samo Kišev ugled (privremeno), već je i nepovratno promenila sliku srpske književne scene.
Afera plagijata: Ideološki obračun
"Grobnica za Borisa Davidoviča" je zbirka priča o žrtvama staljinizma i totalitarnih ideologija, ispričana hladnim, dokumentarističkim stilom. Neposredno nakon objavljivanja, književni kritičar Dragan M. Jeremić optužio je Kiša za plagijat, tvrdeći da je delove svojih priča "prepisao" iz tuđih, nefikcionalnih izvora. Iako je Kiš u svojim esejima (poput "Čas anatomije") detaljno objasnio svoju metodu pisanja (korišćenje dokumenta kao umetničkog materijala), kritičari su koristili optužbe o plagijatu da bi ga ideološki diskreditovali. Kiš je uspešno branio svoj rad na sudu, ali je sam sudski proces pretvoren u politički progon nepoželjnog intelektualca.
Ukradeni dnevnik i odlazak u Pariz
Iako je Kiš pobedio na sudu i dokazao da su optužbe lažne i tendenciozne, atmosfera linča u Beogradu bila je neizdrživa. Pored javnog sramoćenja, Kiš je doživeo i privatni udarac. U tom periodu mu je navodno ukraden dnevnik, što je on doživeo kao vrhunac nasilja nad privatnošću i pokušaj potpune diskreditacije. Razočaran stanjem u Jugoslaviji, Kiš se 1979. godine trajno preselio u Pariz. Odatle je, udaljen od političkih pritisaka, nastavio da stvara, stekavši svetsku slavu i potvrđujući svoj genij. Njegovo delo je danas kanonizovano.
Nasleđe borbe: Kiš kao simbol otpora
Afera plagijata nije bila samo spor o književnosti; bila je to borba za slobodu umetničkog izražavanja u totalitarnom društvu. Danilo Kiš je postao simbol intelektualne doslednosti i odbijanja kompromisa sa vlašću. On je dokazao da je dokumentarno pisanje legitimna umetnička forma, a njegova borba je poslužila kao pouka budućim generacijama pisaca u Srbiji o značaju odbrane integriteta. Njegova kasnija dela, pisana iz Pariza, smatraju se neposrednom refleksijom tog političkog izgnanstva i suštinske usamljenosti umetnika.
DA LI SE OVE GODINE POSTI ZA ARANĐELOVDAN? Evo šta smete da imate na slavskoj trpezi
U 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, pa je trpeza posna, uz dozvoljenu upotrebu ribe.
TAKMIČAR POCRVENEO: Zbog pitanja voditeljke smejala se Srbija
Kristina Radenović, voditeljka popularnog kviza "Slagalica", nedavno je zbunila jednog od takmičara svojim pitanjem.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Komentari(0)