Kako je izumrla stara sorta srpskog luka iz Šumadije – priča o "šarenom jagodinskom"
Zaboravljeni ponos bašti centralne Srbije: Gde je nestao čuveni "šareni jagodinski luk"?

Nekada nezaobilazan u seoskim baštama Šumadije, a danas gotovo iščezao – "šareni jagodinski" luk bio je više od povrća. Bio je simbol domaćinstva, zdravlja i ukusa koji se ne zaboravlja.
Na pijacama od Jagodine do Kragujevca, pa sve do Aranđelovca, tokom druge polovine 20. veka, šareni jagodinski luk bio je najtraženija sorta. Po boji je bio jedinstven – spolja crvenkast, iznutra bele do ružičaste nijanse, sa blagim slatkastim ukusom. Nije "rezao za oči", a mogao je da se jede sirov, čak i kao užina sa hlebom i sirom.
Od porodičnog semena do zaborava
Možda vas zanima:

Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:

Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Možda vas zanima:

Antonio napustio južnu Italiju, zbog Dušice se preselio u Šumadiju pa krstio i dobio ime Stefan: Nesvakidašnja ljubavna priča dvoje mladih - sada se zajedno bave seoskim turizmom
Da ljubav zaista nema granice na svom ličnom primeru pokazao je mladi Italijan Antonio, koji je zbog jedne Dušice promenio život, zemlju, pa čak i veru. Prešao je u pravoslavlje, krstio se i čak dobio i kršteno ime Sefan. Menjao je južnu Italiju za živopisnu Šumadiju.

BEZ ŠUMADIJE NE BI BILO SRBIJE Tu su rođene velike srpske vojskovođe koje su pokrenule narod protiv Turaka!
U stvaranju moderne srpske države najveći značaj imala je Šumadija i ljudi sa tog područja. Sretenje - Dan državnosti Srbije, najveći državni praznik, slavi se u znak sećanja na dva centralna trenutka u kulturno-istorijskom identitetu Srba.
Ova sorta luka nije bila industrijska. Nije se prodavala u semenskim kesicama, već se seme prenosilo s kolena na koleno. Svaka porodica je imala svoj mali krug "najlepšeg i najjačeg" luka čije su glavice čuvane za sledeću sezonu.
Prema svedočenju starijih meštana sela Dragocvet i Glogovac, luk je bio čuven po tome što "ne vene lako", a imao je i status zdravstvene biljke – koristio se u narodnoj medicini za čišćenje krvi, protiv prehlade, pa čak i za obloge kod rana.
Zašto je nestao?
Početkom 2000-ih, s pojavom hibridnih sorti i dominacijom velikih proizvođača, "šareni jagodinski" je počeo da se gubi. Mladi poljoprivrednici su prešli na komercijalne sorte koje daju više roda, ali bez mirisa i ukusa koje stariji pamte.
– Više ga niko ne čuva. Ostala je još možda jedna baka u Dragocvetu koja ga sadi za svoju dušu, kaže Milutin, bivši agronom iz Jagodine.
Postoji li nada za povratak?
U okviru programa očuvanja starih sorti, Poljoprivredna škola u Rekovcu je 2023. godine započela projekat prikupljanja autohtonih semena iz Šumadije. Među njima je bio i uzorak šarenog jagodinskog luka, pronađen u jednoj napuštenoj bašti kod sela Lozovik. Međutim, za potpuni oporavak sorte potrebno je višegodišnje razmnožavanje i podrška države.
Ukus koji budi detinjstvo
Za one koji su ga jeli, "šareni jagodinski" ostaje kao miris detinjstva – luk koji nije peckao, već milovao nepce. U vremenu kada tragamo za autentičnim i lokalnim, možda je baš ovaj luk ono što treba vratiti u naše bašte.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Izletište sa dušom: Devojački bunar i neobična crkva od drveta
Jedinstveno bogomolje u Banatu, okruženo legendom o nesrećnoj devojci i tišinom Deliblatske peščare.

Rtanj i njegova majčina dušica – miris koji leči
Biljka iz srca misteriozne planine, koja krije lekovitu moć i vekovima inspiriše narodne priče.

Prognana pesnikinja: Kako je Desanka Maksimović pisala stihove na papiru od šećera
Kako je nežni glas srpske poezije preživeo proterivanje i ratne godine, pišući i na papiru iz pakovanja šećera.

Kad je pun mesec u septembru 2025. i šta znači Žetveni Mesec
Spektakularan astronomski događaj obasjaće nebo početkom jeseni, a evo kada i zašto nosi posebno ime.
Komentari(0)